Qui a politisé l’avenir de l’économie sucrière ?
23 septembre, parDes fonctionnaires parisiens viennent dans notre pays pour discuter de l’avenir de la canne à La Réunion
28 novanm 2019, sanm

Mé zami, so matin, kan moin la lir mon bann mésaz dsi lo rézo sosyo, moin l’aprann vantredi k’i vien sé lo vantredi noir-i di galman sé lo vantredi fou-par raport l’invitasyon i sort in pé partou pou ashté in takonn zafèr initil avèk tout sort kalité soidizan bon plan : in l’invitasyon pou gaspiyé, pou dépans son larzan, é fé ninport de koi avèk.
Si sé sinploman lo gaspiyaz, moin noré pans dann lo tan k’i kour la pa in n’afèr pou fèr épi mazine ankor tout bann produi i in vite amoin pou ashté sa i sort déor é bien antandi moin noré kalkil mon bilan karbone konm sète lé zot, é dann in ka konmsa moin noré di, sak mi di toultan, i fo arète gaspiyé é sirtou sirgaspiyé, ashté, ashté, ashté, konmsi nou l’avé bézoin tousala. Alor moin noré di : « éstop lo gaspiyaz ! éstop la sosyété d’konsomasyon ! éstop bann roflèks inporté dopi loksidan ! »
Mé moin la lir in n’ot zafèr é sète-la mi pé dir, la shoz amoin pou d’vré, la shok amoin pou vréman ! Kosa i lé d’apré zot ? In moun la ékri vandredi noir sé in zour bann sipèr dépans pou rapèl, dann tan, téi vann zésklav an sold. Dalone, dalon, rantre nou, mi koné pa kisa na poin in pé lo san zésklav, in pé lo san la trète demoun, sa po nou lé konm in l’évidans in bann krime kont l’imanité. Zour-la d’apré sak in pé i di, té i vann an sold bann zésklav dan n tan d’avan lo labolisyon dann l’Amérik..
Alor mi di azot sinploman, si nou lé sir d’sa, i fo pa ashté bann produi an sold pars sa i rapèl anou tout la trazédi nout listoir épi sète listoir in bon pé péi. Myé k’sa si sa lé vré, si néna in pé sa i jène pa zot sélèb in l’anivèrsèr konmsa mi pans i fo pa ashté arien é si posib détrui lo bann mashandiz. Ala kosa moin noré di si moin lété sir d’moin pou vréman é domaz moin lé pa sir d’moin ankor zordi san pou san.
Des fonctionnaires parisiens viennent dans notre pays pour discuter de l’avenir de la canne à La Réunion
Mézami dopi la rantré, néna in loi pou défann rogarde son téléfone dann lissé. I paré sa sé l pli gran bien bann lisséin. I paré konmsa zot va (…)
Retour sur la fraude électorale massive soutenue par Paris et ses complices à La Réunion
Appel à la grève, rassemblement devant la préfecture
La mission du ministère de l’Agriculture reçoit une délégation CGPER-UPNA
SUEZ obtient de SYDNE le marché de traitement des déchets de la CINOR et la CIREST (31 millions d’euros)
Impact de la crise climatique mondiale dans notre pays
Projet de désindexation des pensions sur l’inflation
Forte houle : l’océan rappelle les limites du béton
2016-2026 : 10e anniversaire de la disparition de Paul Vergès.
Le monde a changé, et La Réunion ?
Le monde a changé, et La Réunion ?