Témoignages - Journal fondé le 5 mai 1944
par le Dr Raymond Vergès

Cliquez et soutenez la candidature des Chagossiens au Prix Nobel de la Paix

Lakey lo sit > Chroniques > Oté

Ala pou kosa i fo amen lé shoz an prékosyon !

zedi 29 désanm 2011, sanm Justin

Nou la fine anparl gouyavyé, rézin maron, épi an zénéral bann plant i apèl dé foi an rézon, dé foi a-tor, bann pèst vézétal, ou sinonsa bann plant zanvayisèr. Pou rovnir dsi lo gouyavyé, momandoné, bann je-sé-tou i travay dann l’administrason, té i di mèm té i fo défann plant sa, pars té i sar done traka nout bio-divèrsité. Antansyon lé ga ! Mi di pa i fo fé ninport de koi avèk la natir... pars la natir, sa sé in n’afèr i fo ménazé.

Mi vé pa donn lé shoz plis linportans ké zot nana, mé dé foi i fo rokonète sa i kont pou dmoun... Pou rovni dsi lo gouyavyé, zot i koné sa i kont pou La Plène Palmist é plis i sava, plis na d’moun i viv èk sa, sansa sé inn ède pou zot viv ; sa lé vré sa ! Yèr, moin la antann in moun landroi apré di shak ané, i travay par-la san tonn gouyavyé, pou fé konfitir, la pate, la jélé, épi tout sak i fé ankor. San konté, lo gouyavyé k’i manz é k’i vann konm frui. Zot i konpran, i fo pa solman parl dévlopman é touf ali kan l’okazyon i prézant. I fo pa ruine in prodiksyon, mèm si bann tèt-zèf nana dann l’administrasyon i majine pétète sa lé fézab.

Zot i koné, i fo souvan défoi méfyé bann moun i vé tro nout bien, pars légzazérasyon dann tout z’afèr sa la pa bon. Biensir, dann déssèrtin péi, in pé, pou gingn lo voul an plis i détrui la natir. Sa lé vré ! Sa lé vré dann bann péi déor, konm issi. Lé vré galman la tèr lé pa élastik é son sirfas lé limité. Lé vré l’imanité lé plizanpli nonbré. Ala pou kosa, i fo amèn lé shoz an prékosyon.

Justin


Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?

signaler contenu


Facebook Twitter Linkedin Google plus