
Assemblée générale de la section PCR de Sainte Suzanne
2 juillet, parC’est dans une ambiance chaleureuse avec un état d’esprit fraternel que les délégués de la Section PCR de Sainte-Suzanne se sont réunis en (…)
3 octob 2015, sanm
Mi koné pa si zistwar la lé vré pou vréman ousinonsa sak la rakont a mwin té zis pou kass la blag ousinonsa pou kass lé kui. Sé in momon ki roswa biltin d’not son marmay fin di mwa. Li lir byin, koté matématik an o li wa élèv fèb, koté fransé pli désou li wa élèv fè, koté listwa parèyman. Li konpran pa, an li minm li di, poukoé i ékri élèv fèb vik lo marmay i gout byin lo matin èk dopin, dobèr konfitir tousala. Li la domann randévou lo lamontrèr pou ésplik a li. Poukoué mi rakont a zot sa ?
Sanm pou mwin nout PIB sé in pé konm listwar lo momon èk son marmay. Na pi sogré pou personn nout PIB lé fèb (33000 /hab an frans-19000/la Rényon). Poukoué so gran diférans rant déor èk nou ? Déza lo nonm domoun i “bénéfisi“lo RSA i pé ésplik an parti nou féblès. La Rényon nou néna 138000 préstatèr konm i di, i roprésant 17 pour san la popilasyon. Si néna lo minm poursantaz an frans a zot minm fé lo kalkil. Ala in sizé pou nout légalité réèl domin.
Fo war la kantité d’zèn dan lo ta, i di néna 60 pour san madam èk 40 pou san bononm. An plis koué i gingn kan ou lé o RSA ? Pou in moun son tousèl apopré 500 éro, pou 2 moun apopré 800 éros, é si néna zanfan inn dé trwa fo fé in kalkil par rapor lo nonm. Ek sa na pwin pou fé la fèt zis pou pa mor d’fin. Pou nou war si nout péi i anrishi fo li bès son to d’moun RSA, pou bès lo to, fo donn travay domoun, pou donn travay domoun fo dévlop nout péi, sinonsa na rès fèb minm !
C’est dans une ambiance chaleureuse avec un état d’esprit fraternel que les délégués de la Section PCR de Sainte-Suzanne se sont réunis en (…)
Nou la di lotro-zour : Tikarl-la in marmay la teknik, Tikok : in marmay lé plis poèt-poèt ! Sa lé bon, mé soman, l’inn konm lot i pé fé gingn aou (…)
Mézami fitintan lo mo « dékonèr » lété konm i di in galissism pars li té pliss in mo la lang franssèz popilèr la rante an missouk dan la lang (…)
Les 132 régions européennes de la coalition "EUregions4cohesion" rencontrent les vice-présidents exécutifs de la Commission Européenne, Raffaele (…)
C’est avec stupéfaction et colère que nous découvrons la volonté du gouvernement de faire des économies sur la prise en charge des affections de (…)
Le 16 juin 2025, le Tribunal administratif de Paris a suspendu en référé l’arrêté du 26 février 2025 ordonnant le blocage de 17 sites (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Dans les départements d’outre-mer, près d’une femme sur deux qui devient mère ne vit pas en couple, configuration familiale bien plus fréquente (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)
La dette française atteint 114% du PIB au premier trimestre, soit près de 48.800 euros par Français. De fait, des crédits initialement prévus « ne (…)
Dan noute kiltir popilèr néna bonpé kozman pou dir sa la éspass dann tan lontan… Mi koné pa pou koué, mé mwin néna dan l’idé k’ni viv in pé an (…)
Bann modékri andann forom
3 octob 2015, 17:51, sanm titienne
La pa touté lé fèb, sak i sibi an plin lo mal devlopman oui, nou lé fèb ! nou lé viktim din sistèm kapitalis, i fo di lo nom é la pa kestion , zot i koné , pataz dé rishes ; , malgré tout lo bann aide k’i ariv, frans, l’érop la rényion i avans pa plis, na in problèm, ! i fo dir osi !
Si nou afront pa vréman so mal devlopman, é byen sora kom si nou mett in" koter "dsi in zamb dobois.
é pi avek lo bann mayaz zintéré eské bana va ozé dénons lo sistém ?