Ala poukoué nou lé fèb !

3 octob 2015, sanm Justin

Mi koné pa si zistwar la lé vré pou vréman ousinonsa sak la rakont a mwin té zis pou kass la blag ousinonsa pou kass lé kui. Sé in momon ki roswa biltin d’not son marmay fin di mwa. Li lir byin, koté matématik an o li wa élèv fèb, koté fransé pli désou li wa élèv fè, koté listwa parèyman. Li konpran pa, an li minm li di, poukoé i ékri élèv fèb vik lo marmay i gout byin lo matin èk dopin, dobèr konfitir tousala. Li la domann randévou lo lamontrèr pou ésplik a li. Poukoué mi rakont a zot sa ?

Sanm pou mwin nout PIB sé in pé konm listwar lo momon èk son marmay. Na pi sogré pou personn nout PIB lé fèb (33000 /hab an frans-19000/la Rényon). Poukoué so gran diférans rant déor èk nou ? Déza lo nonm domoun i “bénéfisi“lo RSA i pé ésplik an parti nou féblès. La Rényon nou néna 138000 préstatèr konm i di, i roprésant 17 pour san la popilasyon. Si néna lo minm poursantaz an frans a zot minm fé lo kalkil. Ala in sizé pou nout légalité réèl domin.

Fo war la kantité d’zèn dan lo ta, i di néna 60 pour san madam èk 40 pou san bononm. An plis koué i gingn kan ou lé o RSA ? Pou in moun son tousèl apopré 500 éro, pou 2 moun apopré 800 éros, é si néna zanfan inn dé trwa fo fé in kalkil par rapor lo nonm. Ek sa na pwin pou fé la fèt zis pou pa mor d’fin. Pou nou war si nout péi i anrishi fo li bès son to d’moun RSA, pou bès lo to, fo donn travay domoun, pou donn travay domoun fo dévlop nout péi, sinonsa na rès fèb minm !

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?

Bann modékri andann forom

  • La pa touté lé fèb, sak i sibi an plin lo mal devlopman oui, nou lé fèb ! nou lé viktim din sistèm kapitalis, i fo di lo nom é la pa kestion , zot i koné , pataz dé rishes ; , malgré tout lo bann aide k’i ariv, frans, l’érop la rényion i avans pa plis, na in problèm, ! i fo dir osi !
    Si nou afront pa vréman so mal devlopman, é byen sora kom si nou mett in" koter "dsi in zamb dobois.
    é pi avek lo bann mayaz zintéré eské bana va ozé dénons lo sistém ?


Témoignages - 80e année


+ Lus