Alon arbiss in kou dsu la lang kréol La Rényon : Dizon in pé la tyé kouyon pou vol son plass…

13 mé 2022, sanm Justin

Mézami kan i fé in lémission dsi la lang kréol La Rényon, i diré déssèrtin moune la kouyoniss i déborde é zot i lèss débordé…

Donk mèrkrodi dann zoinal parlé l’avé in l’invité é lété Axel Gauvin, prézidan lofis la lang, épi ékrivin. Li té la pou anparl la parussion in gramèr pédagojik dsu la lang kréol La Rényon. Mé ki di kékshoze dsu noute lang kréol, é oila in pé i déshène épi i di ninporte de koi an kroiyan zot i di kékshoz pliské fufu.

Mwin la antande dë kozman : inn téi di kréol-la sa sé pou koze rantre nou pars si i konvoke aou pou in lantrotien pou gingn in travaye, mi oi mal – in madam téi parl – réponde lo patron an kréol. L’ote téi di si nou la bézoin alé dan La frans é si ni koze arienk kréol koman nou va fé pou fé konprande anou. Mwin lé sir sa sé in moune i oi lo patron konm pli intélizan k’èl, mèm i fé parti d’in rass sipèryèr. Mi rapèl kant mèm koze an franssé, la pa la prèv ou lé pli intélizan ké lé zot.

Dann promyé ka mi di la pa la lang kréol lé an koze sé la plass i done ali dann la vi sossyal. Si la lang kréol lété rokoni bien konm k’i fo dan la vi sossyal mi oi pa pou kossa in l’antrotien pou travaye i pé pa spass an kréol. La pèrsone ki di sak èl la di, i oi toute suite lo patron konm in frankophone unilang. Donk sé son salaryé sansa son futur salaryé k’i doi koze in lang lo patron i konpran. Dousman l’bato. Na poin patron issi La Rényon i koze kréol, i konpran kréol ?

Si lo bilinguism té rokoni, la késtyon nora même pa pozé.

Pou sak i di, i fo ni konpran franssé é ni koze lang-la pou alé an métropol lo linvité la réponde ali, li oi pa pou kossa in moune i koze kréol rényoné lé privé d’koze franssé – in lang obligatoire dann in bonpé ka. Lé konmsi wi koze fransé é wi sava dann langlétèr : l’èr-la i vo myé wi koze l’anglé pou fé konprande aou, pou komande in ropa, pou travaye si lokazyon i prézante. Mézami koze kréol rényoné la pa in linfirmité sa !

Mwin la antande galman in moune dir, i gingn pa aprande kréol pars néna plizyèr varyassion dann kréol… konm an franssé, poitan i aprande lang-la, konm dann lallmagn épi toute kalité lang o final. Alor mézami si possib alon ète in pé intélizan, é in pé rézonab. Alon arète di dé shoze i tienbo pa d’boute. Osinonsa nou va fini par maziné toute in katégori d’moune k’i panss zot lé pli intélizan ké lé zot, boudikonte, sanm pou mwin, zot la tyé kouyon pou vol son plass.

A bon ékoutèr salu !

Justin

PadportLangue créole à l’école

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus