Première rencontre publique : la Conférence de presse du 4 septembre 1996 sur le réchauffement climatique et ses conséquences pour La Réunion
5 septembre, par2016-2026 : 10e anniversaire de la disparition de Paul Vergès.
29 out 2009, sanm

In dalon la di amoin konmsa : « Moin, mi vé byin dévlopman dirab, mé moin la pèr sa i fé pèrd travay demoun. Dizon, toulmoun i kui manzé èk four solèr i ansèrv in shof lo solèr : sa lé riskab fé pèrd travay bann moun i mète lo gaz dann boutèy, i transporte sa, i vann sa... Dizon, toulmoun i roul dann loto éléctrik, i pran lo kar éléctrik, i rant dann tram-trin i marsh avèk léstrésité : alor, i fo fèrm bann léstasyon, é fé pèrd travay in pé ! ». Aprésa, li donn amoin in kantité légzanp pou défann son poinn-vi.
Mèm boug-la sé mon dalon, moin lé pa dakor avèk li, pars koz konmsa, sé koz la boush rouvèr ! Sé koz dann vide !
Pou mon par, mi pans pa ditou konm li. Alon parl in pé déssi lo gaz : nora touzour, mé sé dann la byomass va tiré, é sé bann travayèr rényoné va fé, va mète dann boutèy, sé bann transportèr ké va transporté, sé bann vandèr ké va vann. Mi oi nora plis travayèr la-dan ké nana koméla.
Karbiran ? Nora touzour bézoin, mé pa lo mèm ké zordi : nora byo-dyézèl, lalkol, l’idrozène, léstrésité, lèr konprimé, épi d’ote kalité ankor. Donkalor, nora travay pou d’moun.
Si ni parl tram-trin, mi antann dir sa va done travay par-la troi mil pèrsone, pétète plis ankor. Moin la lir dann zournal ké lo plan Témèrgie i prévoi done travay pou sèz-mil pèrsone, issi La Rényon.
Alor, si ni pans dévlopman dirab va diminyé lo travay, i vo myé ni tir sa dann nout tète, pars lé pa vré ditou, épi sa lé solman riskab anbrouy nout tète. I vo myé ni arète fé pèr anou par nou-mèm. Nou va évite la dépitasyon !
Justin
Lésplikasyon inn-dé pti mo :
Parl la boush rouvèr : kozé pou aryin.
Kui manzé : fé kui manzé.
Anbrouy la tète : anbrouy bann z’idé.
Dépitasyon : dépréssyon.
2016-2026 : 10e anniversaire de la disparition de Paul Vergès.
Mézami mi koné pa si zot la antann parl Léa Fontaine ? in shanpyone dann judo, inn jenn fam La Rényon afors antréné é afors progréssé la fini par (…)
In kozman pou la rout
Impact de la crise climatique mondiale dans notre pays
La décision prise par le Tribunal Administratif de supprimer, dans les résultats des élections municipales de La Possession, une soixantaine de (…)
Le monde a changé, et La Réunion ?
Recrutement de travailleurs des pays voisins pour couper la canne pendant plusieurs mois
Protection bénéficiant à un pilier du néocolonialisme français à La Réunion
Une catastrophe se prépare dans l’indifférence
Impact de la crise climatique mondiale dans notre pays
Rapport de l’Inspection générale des finances
IBL-Caillé : l’alliance du géant mauricien et du nain réunionnais ?