Alon bien koz kréol

12 désanm 2006

Kan moin lété jen, moin té koné in moun téi shant an anglé sinonsa an éspagnol. Konm mi konpran pa inn kom lot, mi pé pa dir azot si lo bann parol té korèk. Na in pé té i di lo shantèr té i shant ninportkoué. Solman la plipar dmoun té i trouv sa fantézi mem si zot téi koné pa bann lang étranj.

Moin navé in vié famy, kan li té sou, li té koz an fransé.Moin la mem vi dé-troi moun an frans té i koz dann in langaj zot i apèl sa, langlé kan zot la fini pik zot dé pékto. Alor, kosa mi vé dir par-la ? Mi vé dir, i vo mié koz an kréol si ou la pa sür sak ou di an fransé lé bon. Kalkil in kou, ou l’apré di in bétiz pli gro k’out tèt : domoun va gaskone aou ! va gaspiye aou ! Va kass aou lé bob !

Moin pou mon par, mi tourn sèt foi mon lang dann mon boush avan di dë mo dann in lang mi manié pa bien. In zour moin la antann dann in maloya, in moun té apré shanté : « Mi koz pa kréol, amoin-mem fransé kass-an-dë ». I fo bien réfléshi dosü sa. La pa ontë koz son kréol. I prétan dir, Joseph Bédier*, in moun lakadémi fransèz téi di na rienk an kréol, li lé alèz.

Justin

*« Il n’y a qu’une langue - je ne m’en vanterai pas auprès de mes collègues de l’académie - que je sache bien manier et c’est notre parler créole ». Citation de Joseph Bédier (1864-1938), un expert de la littérature du Moyen-âge, membre de l’Académie française et Secrétaire du collège de France. Il a notamment reconstitué le roman "Tristan et Iseult".


Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus