Alon koz in frui i apèl pitaya sansa frui lo dragon

10 février 2018, par Justin

Vi k’zordi sé samdi é samdi pou Justin sé lo dèrnyé zour la somenn mi an parl ar pa la politik pou anparl d’ot shoz mé d’ot shoz lé inportan, sanm pou moin, pars sa i rant dann la sékirité alimantèr. Poitan li nora pi pa rantré ditou, mé oplis i sava, oplis mi oi ali rantré é bien komifo.

Kosa mi anparl ozis ? Mi anparl in n’afèr moin la vi la kaz kamarad dann Por mé moin noré pi oir ali la kaz d’ot moun, sansa dann désèrtin bitasyon, sansa mon prop kaz. Pars mi sava anparl azot in frui, in bon frui. ni pé apèl sa : frui lo dragon pars sé son nom la-ba dann vietnam. Ni pé apèl ali galman pitaya, pars sa mèm son nom galman.

Donk, mi sava pou in rényon é an rantran dann la kour mi oi in pyé rakète épi troi-kat frui roz vif i sava mir. In kamarad i domann : sé kosa sa ? Donk i réponn ali sak moin la mark an-o la... Mé a bien kalkilé, avan sa té in n’afèr nou téi an profite pa ditou, pars li té i done in zoli flèr, bon pou la vu, mé aprésa li téi sèk an plas.

Koméla, in bonpé d’moun i asosyé inn-dé pyé pitaya blan avèk inn-dé pyé pitaya rouz. I fégonn lo rouz avèk lo blan, lo blan avèk lo rouz é si lo dyab i mète pa la min, ou i pé gingn dopi moi novanm ziska oi d’zouin kék frui pou manzé. Tazantan in bon kantité !

Figuir azot néna mèm l’otofékon : li fékonn ali tousèl é ou na poin pou mayé avèk sa. Donk la kaz nout kamarad, la amontr amoin in mir avèk in kantité flèr i sort rouvèr. Tout sa i sava donn frui mi pans é mi pé asir azot sé in n’afèr gouté.

In késtyon : pou kosa in bon koup de tan, nou la pa fé arien avèk sa épi toudinkou ni trouv lo sogré bann vietnamien é ala sak i pé fèr, Pou moin, lé posib, pétète, trouv ankor in bann sogré pou ède anou fé d’ot frui, sansa d’ot légime, pou nou isi La Rényon. Pars, konm zot i koné la sékirité alimantèr sé in marote sa pou moin !

NB In romark : si zot i ashtésa bazar, é si zot i koné pa kan lé bien mir-l’èrla son déyèr lé in pé rouvèr an kroi - zot lé riskab rogréte an avoir dépans z’ot larzan . Donk ashté, mé vèye bien kan lé mir.

A la Une de l’actu

Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus