Alon koz in pé dsu la politik, pou oir…

27 zwin 2022, sanm Justin

Néna la Politik épi la politik, la grande épi la ptite. La grande, ni pë dir sé sak i sava dann sans lintéré zénéral. Mé si sa lé bien vré, an kalkilan bien, dann in zéléksyon si toute kandida i vé lintéré zénéral d’apré mwin toute lo bann propozission lé z’inn épi lé zot sré lo mèm vu ke sé lintéré zénéral…

Si toute kandida i vé lintéré zénéral d’apré sak zot i di, poitan la politik zot i propoz sé pa lo mèm. Donk sé pa lintéré zénéral, é sanm pou mwin lintéré zénéral donk lintéré toulmoune sa sé in n’afèr k’i égzis rarman-mi di pa i pé pa égzisté mé lé rar.

Pou kossa ? Pars dann in sossyété divizé an klass toulmoune na poin lo mèm intéré. Si i di rogoumante bande salèr épi diminyé lo tan d’travaye ébin bande salaryé sar kontan, pa bande lantropriz. Ni pé pran ankor lo ka bande marshandiz : si i désside diminyé lo pri bande marshandiz, donk diminyé lo profit band lantropriz-donk sète bande kapitalis, lo konsomatèr sar kontan, mé bande kapitalist non.

Sé pou sa dann in sossyété d’klass avèk la lite lé z’inn kont lé zot, lé dir défini in politik bazé dsu lintéré zénéral. Parèye dann in sossyété néo-kolonyal pou mwin in sossyété d’klass dsu lo plan intrenasyonal mé nou nora lokazyon anparl sa an détaye in zour.

Astèr ni pé di ossi néna la politik avèk in p miniskil. L’èrla nou lé dann la politik kanibal, pars dë, sansa Dë sansa plizyèr kandida sansa parti dakor pou in mèm politik i pé z’ète okipé pou manz lo foi inn-a l’ote. Alor lintéré zénéral sé lintéré individyèl : lo zé sé d’fé kroirlé z’inn é lé zot ké zot lé myé plass épou défand lé zintéré d’moune intéréssé par lo mèm politik.

Alé ! Mézami, mi arète la pou zordi, mé na pwin d’rézon ké ni arète définitivman pars la vi politik i kontinyé é d’apré mwin néna touzour dé poin pou dékodé é sé a nou zéléktèr pou dékode sa avèk noute roflékssyon épi nout intélizans.

A bon ékoutèr, salu !

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus