Alon koze in kou noute kiltir rényoné !

26 mars 2022, sanm Justin

Mézami, mi yèmré zordi, koze avèk zot in pé dsi la kiltir an zénéral é dsi la kiltir rényoné dann son partikilyé. Mi koné pa pou kossa néna in bonpé d’moune lé néglizan par raporte la kiltir. Pétète pars dann la kiltir zot i oi lamizman. In pé i oi la kiltir sinploman konm zé, danss é sansson dann noute kartyé. Zot i batize sa folklore, in pwin sé tou...

Mwin pèrsonèl mi oiré la kiltir dann in sanss larze, pa la kiltir par lo pti boute la lorgnete : néna la lang, épi toute sak i grèfe dossi li. Néna la sivilizassion avèk toute son bande manifèstassion. Ni pé oir sa galman konm toute sak bande zékrivère, toute bande zartist, bande kréatère épi toute zot kréassion. Ni pé ankor anparl bande valèr néna dan lo pèp é koman li konstrui é li simante la kiltir rényoné si ni koze pou La Rényon.

Ni oi sé in n’afèr lé gran, lé konplé, lé anbissyé ni pé dire. Lé pli fassil dire lo folklore rényoné ké dire la kiltire rényoné... Si kékpar néna in pèpe, néna ossi in kiltir o moinss popilère pou komanssé é aprésa sé in kékshoze ki dévlope, ki évolyé, ki vien plizanpli rafiné afors travaye : in pti guine linspitrassion, avèk in takon la transpirassion... L’èrla, la lang néna son rol pou zoué, lo bande téknik ossi néna zot rol pou zoué, lé z’inn i infliyanss lé zote épi kékshoze nouvo i aparète.

Antanssion ! Mi antrovoi issi déssèrtin lé paré pou dire la kiltir rényoné i doi rèst toultan parèye. Mi pé di, momandoné nora in kiltir tradissyonèl é sète-la li sar toultan parèye-i di pa maloya tradissyonèl é li sar touzour tradissyonèl dann sinkante, santan… Ti flère émé, sa i shanj ar non pli sa. Astèr sa i vé pa dire nora pwin in maloya modèrne, in séga modèrne, d’ote kalité zékspréssion artistik modèrne. Lo pèp lé vivan, son lang lé vivan, son kitir lé vivan galman, lo vivan li shanj, li bouz, li évolyé. Li rèst rényoné si li kontinyé ropoze dsi bande baz rényoné. Si néna touzour bande porte-drapo la kiltir rényoné.

Mézami, mwin lé siréssèrtin in pé lé riskab dire déssèrtin i vé si tèlman in kiltir rafiné, konpliké ké pou déssèrtin sa lé pi rényoné - mwin la mèm antande di in pé i pète si tèlman pli o ké zot k.. ké sak zot i produi konm artist la pi rényoné. Mi rapèl bien sak mwin la antande avèk mon dé zorèye, kan Gamaleya la fé parète son Vali. La pa pars mwin téi konpran pa toute ké mwin noré di sa lé pa rényoné. Lé rényoné mé pou konprande i fo wi kas bien oute koko. Talère pé s’fère nora in nouvo mizik rényoné, é pou konprande ali nou sar blizé an avoi in nouvo kiltir mizikal. Parèye pou la skilptire, pou la pintire é toute sak i apèl l’art. L’art rényoné lé vivan, toultan ké lo pèp rényoné sar vivan. In kondission : i fo ni porte antanssyon bande jerm in nouvo kiltir apré lové. Même si mi oi pa bien, mi koné sa lé konmsa.

Justin

PadportMaloyaLangue créole à l’école

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus