Un 14 juillet sous le signe du travail militant
15 juillet, parProgramme d’activités pour commémorer un triple anniversaire
Avèk noute zanfan, pti zanfan, famiye
29 désanm 2021, sanm

Mézami yèr mwin la fé in modékri san pour san politik, zordi mi propoz azot kékshoze pli lézé san sorte dann térin linportan. Mi propoze azot, si zot i gingn, rolire in pé bande klassik La Kiltir kréol rényoné. Myé k’sa mi propoze azot lire sa avèk zot marmaye, sansa zot pti zanfan, an famiye si zot i vé...
Lo myé sé lo soir, kan i ariv l’èr pou dormi mé si néna la priyère pou di, i fo di avan, pars zot néna par-la vin minite pou lire é aprésa bande marmaye-si sé bande jenn marmaye – i komanss pyonssé. La fatig i pèze azot atèr é lo léktèr i pé rotrouv ali tousèl an parmi in bande pti ronflèr. Mézami, kissoi fondkèr, kissoi nouvèl, kissoi bande roman, kissoi zistoit Ptizan-Grandyab toute lé valab. Mi konsèye pa zot dovine-dovinaye pars sirman sa i kass somèye plito k’ote shoz. Mi konsèye pa zot non pli bande shanté pars konm mi koné azot zot va fé ranplass azot par in linstriman éléktronik é sé pa lo bite noute lopérassion.
Mi pé dir azot in kékshoze dann zot trou d’zorèye ? Ala li la : inn an parmi mon bande méyèr souvnir lo tan mwin lété marmaye épi mwin l’avé déza mon konéssans, sé kan noute papa téi lir pou nou, lo soir, sou la limyèr la lanp pétrole bande roman l’avantir. Noute papa téi lir si tèlman bien, é lo bande zistoir konm i di té i pran anou si tèlman par la tripe.L’anvi kozé téi pran pa nou, mèm pa l’anvi disteurbé.
Mi koné pa pou zot mé mwin pèrsonèl mwin néna in bon mémoir toute sak i pass par mon trou d’zorèye-mémoir oditiv i di sa – é kan noute papa téi lire lontan apré mwin té i an souvien ankor. Mèm zordi mi ansouvien é mi panss mon bande frère-sèr zot ossi zot i doi rapèl sa. Mi panss ! Mwin la pa domande azot pou konfirmé mé mi kroi sa lé natirèl. Alor mézami, alon profite néna kék somenn vakanss é alon lir pou noute marmaye épi pou noute ti zanfan. Mi shoizi pa pou zot, mé ni pé, noute toute ansanb dress kabaré la litératir kréol rényonèze é lir sa boute pa boute é si zot i kroi amwin, mwin lé sir zot va di konm mwin : « Néna bande sé dèv dann la itératir noute péi. San vanté ! »
Programme d’activités pour commémorer un triple anniversaire
Mézami, zot i koné bien késtyonn lo, nout péi lé in pé pli avantazé ké d’ot é nout problèm, pou l’instan i vien par bann zérèr bann zinstitission (…)
Les limites d’un système à bout de souffle, le néocolonialisme
9 mois après le coup d’État de militaires
Le Président des Seychelles, Patrick Herminie, reçu à la Région Réunion
Appel initié par le docteur Yacine Haffaf chirurgien émérite des CHU de La Réunion.
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Conséquence du maintien d’une société inégalitaire malgré la victoire sur l’apartheid
Création du Port Sec III
Qui peut prétendre à une antériorité à La Réunion ?
Relance du projet ferroviaire
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne