Lakey lo sit > Chroniques > Oté
Alon parl ankor in kou la kiltir ! Sa lé inportan sa é i fo lo tan pou rant ladan
vandrodi 16 out 2019, sanm
Mi souvien in foi néna pli lontan k’lontan é fransh vérité, sa i ariv pa solman bann vyé matizalèm, Sa i ariv osi kan konm di lo kont ou i komans in pé a daté. Pou dir tout la vérité mi komans ète i pé dann so kalitégori-la. Donk mi ansouvien bien, in moun mi yèm bien la sonn amoin in kou épi la di : « Moin na pi pèrsone pou fé bann kour kréol dann linstiti. Moin la sone out frèr épi li la di amoin néna arienk ou pou dépane anou ! ». Moin la di oui pou sète ané-la solman é aprésa moin téi pans noré lo tan pou rode in n’ot amontrèr.. Final de kont moin la rèss douzan.
Douzan pou anparl dë foi par somenn la lang épi la kiltir kréol rényonèz. Kosa moin téi fé égzaktoman ? In pé tout sak in profésèr lang i fé : aprann kozé, aprann ékrir, épi tradui bann tèks, anparl bann zékrivin, bann poète, bann shantèr.arzout èk sa roganiz in parkour dann la kiltir popilèr : dovine-dovinaye, sirandane, zé, provèrb, zésprésyon popilèr. Mi pé dir azot moin la trouv sak moin la fé bien intérésan é moin la aprann moin osi firamézir.
Ala sak moin l’apèl bann manifèstasyon la kiltir rényonèz mé la kiltir èl mèm ousa èl i lé. Konm téi di lékol sé sak i rèss kan ou la fine obliy tout. Donk si zot i vé sé in bin ou i tranp dodan ? Si ou i tranp pa dann bin-la, dizon la kiltir i rèss étranz par raport aou. Antansyon lé ga : sa lé vré dann tout lang. Aprann fransé si ou vé, mé si ou i tranp pa dann bin la kiltir fransèz ou i rèss étranj par raport la kiltir la. Moin la parti lékol é moin l’aprann langlé, mé zéro késtyon kiltir anglèz si tèlman in zanglé avèk moin sé dé, é dé moun bien diféran.
Donk si tazantan mi prévien, é si mi di ou lé pa rényoné konmsa, konm mi di ou lé pa fransé konmsa la pa par défi mé sinploman pou prévnir d’moun. Antansyon pa konfonn inn-dé manifèstasyon la kiltir avèk la kiltir èl mèm : avèk lo bin ou i bingn dédan dopi out nésans sansa kan ou la désid pik in tète dann bin-la apré dé zané é dé zané. Konmsa ou i konpran nout siséptibilité, nout konportman dann la vi par raport la mor, ou i ramas out doz l’imour kréol, ou i ri ou i plèr a rényoné, épi ou i rak lo fon tout la kouyonad demoun i transport avèk zot, tout bann kroiyans i tienbo pa d’bout pétète mé i fé ké nout pèrsonalité lé kome èl i lé.
Médam, mésyé, la sosyété, mi profèr di moin lé rényoné, épi mon kart d’idantité lé fransé si dann fransé moin lé pa ignoran san pour san sé dann kréol rényoné mi rotrouv amoin konplètman. La pa pou fé lo fyèr, la pa pou fé l’inportan, la pa non pli fé l’inté mé pou dir azot pou bingn dann in kiltir étranj ébin i fo mète lo tan épi la bone volonté - la pa sa mèm i apèl l’anpati-la ?
*In kapasité pou idantifyé aou avèk in n’ot par lo lémosyon *
Joseph Bédier, in gran lékrivin réyoné, téi di pa : néna arienk in lang mi gingn parl konm k’i fo é sé lo kréol rényoné.