Alon parl in pé kassav ! Oui kassav

25 mars 2021, sanm Justin

Mézami, zot i koné kassav ? Pa lo group antiyé Jocelyne Béroard i shante ansanm, pars group-la galman i apèl Kassav. Mé plito lo galète manyok. Pa lo gayar galète sipèryèr éstra bann moun i fé koméla, in vré plézir pou bann papiye la lang, i sèrv dan réstoran épi I pé trouv lo téknik pou fé dsi l’internet.

Non lo kassav mi anparl azot sate bann galète manioc bann zésklav épi bann zangazé téi manz souvan défoi. Zot téi manz pa sa solman vi ké dann kode noir pou zésklav, é dann kontra pou bann zangajé té prévi done po manzé do ri, épi mayi, anpliské lo kassav. Té prévi galman done azot bann frui épi la viand salé épi fimé.

Souvan défoi, bann zangajé téi anplègn lo zangajis té i pran dori pou li kan l’avé épi téi done mayi épi la poude manyok bann zangazé. Alor kan i parl galète maniok dann listoir La Rényon épi sète bannzil la konète lésklavaz épi lo sistèm zangazé, lété sirman pa la nouritir promyé kalité… La nouritir promyé kalité lété pou bann mète zésklav épi bann zangazis, mé pa pou bann zésklav zot mèm, épi bann zangazé épi zot famiy.

Mi rapèl néna poin lontan mwin té apré fé in kozman dsi lotonomi alimantèr é dann mon kozman mwin la di : do ri sé la baz la nouritir bann rényoné é in boug la mète amwin o défi prouv in n’afèr konmsa.. Mwin la pa di arien pars mi koné i koz pa èk in kouyon, i done ali rézon. Mé sak mi pé dir, si issi La Rényon – pou bien fèr - i di bann rényoné manz mayi, manz maniok, obliye in pé dori, mwin lé prèské sir i sava fé bataye de moun.

Sirtou kan i pé produi d’ri La Rényon, sirtou kan nout lotonomi alimantèr lé possib, alor mi di pa pou fé in fantézi i pé manz inn-dé foi mayi avèk kari kanar, galète manyok bien prépâré. Lé possib mé toulézour shak zour done anou sa koméla, kan nou la fine pran d’ote zabitide alimantèr. Mi oi pa sa konm kékshoz possib, é konm kékshoz souétable.

Nb Alon pa krash dsi maniok, pars a lé bien bon, épi sé in nouritir san glutène é randman lé bandé é ankor li la pankor done toute son kapasité. Mé nou va anparl sa in n’ot zour.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus