Alon parl in pé kassav ! Oui kassav
14 avril 2022, sanm Justin
Pa lo gayar galète sipèryèr éstra bande moune i fé koméla, in vré plézir pou bann papiye la lang, i sèrv dan réstoran épi I pé trouv lo téknik pou fé dsi l’internet. Sa lé vanté é li mérite bien son répitassion. Non lo kassav mi anparl azot sate bande galète manioc bande zésklav épi bande zangazé téi manz souvan défoi. Zot téi manz pa sa solman vi ké dann kode noir 1723 pou zésklav, é dann kontra pou bann zangajé té prévi done pou manzé do ri, épi mayi, anpliské lo kassav.
Té prévi galman done azot bann frui épi la viand salé épi fimé. Mé rante lo prévi épi la réalité souvan défoi l’avé konm in kanal – in fossé si zot i vé ! Souvan défoi, bande zangajé téi sanplègn avèk bande zotorité pars lo zangajis té i pran dori pou li kan l’avé épi téi done mayi épi la poude manyok lo zangazé. Alor kan i parl galète maniok dann listoir La Rényon épi sète bannzil la konète lésklavaz épi lo sistèm zangazé, lété sirman pa la nouritir promyé kalité… La nouritir promyé kalité lété pou bande mète zésklav épi bande zangazis, mé pa pou bande zésklav zot mèm, épi bande zangazé épi zot famiy. Bourik i travaye, shoval i manze konm i pé dire.
Mi rapèl néna poin lontan mwin té apré fé in kozman dsi lotonomi alimantèr é dann mon kozman mwin la di : dori sé la baz la nouritir bande rényoné é in boug la mète amwin o défi prouv in n’afèr konmsa. Mwin la pa di arien pars mi koné i koze pa èk in kouyon, i done ali rézon. Mé sak mi pé dir, si issi La Rényon – pou bien fèr – i di bande rényoné manze mayi, manze maniok, banane bouyi, obliye in pé dori, mwin lé prèské sir i sava fé bataye de moune. Sana lo moune i ékoute ar mèm pa… Sirtou kan i pé produi d’ri La Rényon, sirtou kan nout lotonomi alimantèr lé possib, alor mi di pa pou fé in fantézi i pé manz inn-dé foi mayi avèk kari kanar, galète manyok bien préparé. Lé possib mé toulézour shak zour done anou sa koméla, kan nou la fine pran d’ote zabitide alimantèr. Mi oi pa sa konm kékshoz possib, é konm kékshoz souétable.
Justin
Nb Alon pa krash dsi maniok, pars sa lé bien bon. Alon fé plézir noute boush si lokazyon i prézante : manyok siro, manyok sèl la grèss poiv, gato manyok, épi kassav pa sak lé fé mégri noute zansète mé sak i pé rabnde noute zénèss in pé bien korporé.
30 juillet, par Manuel Marchal
Maintien de l’argent de la LODEADOM : Les entreprises dépendent de l’assistance de la France dans les anciennes colonies comme La Réunion
30 zwiyé, sanm Justin
In kozman pou la rout
30 juillet, par David Gauvin
L’agenda 2030 à La Réunion : le bilan interdit (4/5)
30 juillet, par Manuel Marchal
Visite officielle de Michaël Randrianirina en Égypte
30 juillet
Maintien de l’argent de la LODEADOM : Les entreprises dépendent de l’assistance de la France dans les anciennes colonies comme La Réunion (…)
29 juillet, par Manuel Marchal
L’échec d’un système
4 juillet, par Manuel Marchal
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
4 juillet, par Manuel Marchal
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
6 zwiyé, sanm Justin
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
4 juillet, par Manuel Marchal
315 emplois supplémentaires en trois mois
4 juillet
Versement du reliquat de l’aide à la production de canne à sucre pour la campagne 2025-2026
9 zwiyé, sanm Justin
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)