Le sens des responsabilités
10 juin, parNote de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
14 avril 2022, sanm

Mézami, zot i koné kassav ? Pa lo group antiyé Jocelyne Béroard i shante ansanm, pars group-la galman i apèl Kassav. Mé plito lo galète manyok.
Pa lo gayar galète sipèryèr éstra bande moune i fé koméla, in vré plézir pou bann papiye la lang, i sèrv dan réstoran épi I pé trouv lo téknik pou fé dsi l’internet. Sa lé vanté é li mérite bien son répitassion. Non lo kassav mi anparl azot sate bande galète manioc bande zésklav épi bande zangazé téi manz souvan défoi. Zot téi manz pa sa solman vi ké dann kode noir 1723 pou zésklav, é dann kontra pou bann zangajé té prévi done pou manzé do ri, épi mayi, anpliské lo kassav.
Té prévi galman done azot bann frui épi la viand salé épi fimé. Mé rante lo prévi épi la réalité souvan défoi l’avé konm in kanal – in fossé si zot i vé ! Souvan défoi, bande zangajé téi sanplègn avèk bande zotorité pars lo zangajis té i pran dori pou li kan l’avé épi téi done mayi épi la poude manyok lo zangazé. Alor kan i parl galète maniok dann listoir La Rényon épi sète bannzil la konète lésklavaz épi lo sistèm zangazé, lété sirman pa la nouritir promyé kalité… La nouritir promyé kalité lété pou bande mète zésklav épi bande zangazis, mé pa pou bande zésklav zot mèm, épi bande zangazé épi zot famiy. Bourik i travaye, shoval i manze konm i pé dire.
Mi rapèl néna poin lontan mwin té apré fé in kozman dsi lotonomi alimantèr é dann mon kozman mwin la di : dori sé la baz la nouritir bande rényoné é in boug la mète amwin o défi prouv in n’afèr konmsa. Mwin la pa di arien pars mi koné i koze pa èk in kouyon, i done ali rézon. Mé sak mi pé dir, si issi La Rényon – pou bien fèr – i di bande rényoné manze mayi, manze maniok, banane bouyi, obliye in pé dori, mwin lé prèské sir i sava fé bataye de moune. Sana lo moune i ékoute ar mèm pa… Sirtou kan i pé produi d’ri La Rényon, sirtou kan nout lotonomi alimantèr lé possib, alor mi di pa pou fé in fantézi i pé manz inn-dé foi mayi avèk kari kanar, galète manyok bien préparé. Lé possib mé toulézour shak zour done anou sa koméla, kan nou la fine pran d’ote zabitide alimantèr. Mi oi pa sa konm kékshoz possib, é konm kékshoz souétable.
Justin
Nb Alon pa krash dsi maniok, pars sa lé bien bon. Alon fé plézir noute boush si lokazyon i prézante : manyok siro, manyok sèl la grèss poiv, gato manyok, épi kassav pa sak lé fé mégri noute zansète mé sak i pé rabnde noute zénèss in pé bien korporé.
Note de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
APE entre l’UE et tous les pays voisins incluant les services
Mézam étan marmaye mi rapèl l’avé plin liv la kaz é an parmi l’avé inn dsi bann zoizo, gayar vèye pa koman é dann liv-la ilistré in zoli fasson (…)
In kozman pou la rout
Face à l’onde de choc qui traverse le système judiciaire français et secoue la conscience nationale dans ce pays, l’heure n’est plus aux postures (…)
180 litres d’eau potable par jour par personne : droit dans le mur
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture