Alon rouv lo zyé pars i fo éstop in n’afèr konmsa !

6 séptanm 2014, sanm Justin

Zot i koné bann éstasyon pou dépolié lo sal ? Si zot i sort Gillot pou alé dan la diréksion Sint-Sizane, dsi zot shomin, par la gosh zot va trouv l’éstasion lo Gran Prado. Sa sé sète la Cinor la fé pou trèt lo sal transporté par bann z’égou, mé dann tout La Rényon nana plizyèr l’éstasyon konmsa. Lo sal i pas basin an basin é pou finir , kan lo lé près prop, i pé zète ali, sansa ansèrv pou aroz bann kiltir, sansa ankor po inrézo d’lo non potab... Nou la fine anparl de sa pars ni koné banna l’apré fé zéspèryans pou fèrtiliz lo bann karo kann avèk bann plakète la bou z’égou. I paré bann plakète la bou i sava pèrmète bann plantèr ékonomiz ziska sink san éro par éktar kann. Mi rapèl sa pars sink san éro sa sé kékshoz avèk la kriz !

Mé mi sort lir in n’ot afèr pa si tèlman dsi La Rényon, mé dsi l’Alzas.La-ba, dann lo z’égou, banna i rékipèr lo gaz métane é so gaz métane la, i sava distibyé ali dann tiyo lo gaz de vil, konmsa va pèrmète plis sink mil pèrsone la vil strasbourg an avoir lo gaz pou kui manzé, sansa pou shof zot kaz dann l’ivèr. Pou kosa mi di sa ? Pars, konm moin la di isi nana l’éstasyon l’épirasyon. isi osi i pé tir lo métane dann bann basin dékantasion. Métane, sa i ansèrv pou kui manzé kréol osi sa. Donk akoz i fé pa sa isi sak i fé la-ba. Lé vré na poin in rézo pou distribyé lo gaz, donk la késtyon i doi pa z’ète sinp pou réglé, mé akoz pa mète so gaz-la dann boutèy plito k’alé rode sa dann sépa kèl trou d’dyab ? Lé vré sak i vé fé sa, lé riskab artrouv kontre zot bann pétrolyé é si zot na in manda konséyé sansa dépité, zot va trouv bann rish la kont zot. Mé pa zordi, pa domin i fodra komans kas in pé lo rin so bann lobi. Zot i kroi pa ?

Sansa tout sak nana dann bann déshé, ni pé dévlop nout péi ansanm, ni gingn ar pa fé arien. Zot i koné, dann La Suis la-ba i rosik ziska soisant pour san bann déshé ? Sa i pèrmète ékonomiz larzan ; sa i pèrmète donn travay demounl vi k’sa osi sé bann matyèr promyèr pou lo dévlopman. Konm di lo kont nout rishès lé la, dann nout poubèl, dann bannn tiyo l’égou, dann bann basin dékantasion é ni gingn pa fé granshoz avèk… Pa pars ni gingn pa , mé pars nou lé anpéshé par lo pouvoir. Mèm konplis avèk bann lobi ;...kisa la di bann rényoné lé zantiy ? Sé pou sa k’i fo pil anou alor. Sé pou sa k’i fo kontray nout dévlopman. Alon rouv lo zyé, i fo éstop in n’afèr konmsa !

NB. in gro léspri pou la rout. Sa in zistoir vré sa : in zour Gillot la-ba l’avé in l’inogirasion. Sé l’èr k’avan lo samousa é lo pti bonbon, in p éi fé diskour. Oplis na dmoun pou fé diskour, oplis zot i koz é oplis zot i fatig lo moun an pénitans. Donk na in dépité lété apré larg son n’afèr é li té i souplègn la tar din pé avan fé lo kékshoz. li rod in provèrb, fansé si posib épi li di ; " kome on di, vyé motar ké zamé !"

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus