Alon tash moiyin rann nout bann zanfan in n’afèr bien in n’afèr prop

14 mé 2019, sanm Justin

Si ou néna la shans viv lontan si ou néna touzour inn bone tète, ou i pé konpar sak l’avé lontan épi sak néna zordi. La plipar d’tan ou lé tantéd’dir lontan l’avé l’abondans épi koméla la rarté konm k’i diré la fine gingn la bataye. Zot i konpran moin l’apré anparl la biodivèrsité !
Biodivèrsité ! kosa i lé sa ? Dizon kan i di sa, sé in manyèr pou anparl la divèrsité biolozik é pou tras lo portré lo vivan dsi la tèr. Soi lo vivan lé nonbré, soi li lé rar, soi li goumant soi li diminyé. Si li goumant sé plito in bon nouvèl, si li diminyé lèrla sé plito in mové nouvèl. In mové nouvèl pou kisa, pou kosa ? Pou bann plant, pou bann zinsèk, pou bann zoizo, pou bann poisson dan la mèr é tout sak i s’ansui. In mové nouvèl pou d’moun galman dsi la tèr.

Kan moin lété marmaye, moin la zamé poz la kol pou trap zoizo. Mi diré pa lo mèm zafèr pou mon papa épi pou demoun son zénérasyon. Mi diré pa lo mèm zafèr pou demoun moin té i koné téi viv dann la foré. In késhoz moin la fine dir azot mi pans. Moin la vi plizyèr foi in moun – mi sava pa dir son nom-mé li téi ramenn la kaz pou vann défoi in domi pti goni zoizo trapé avèk la kol : zoizo vèr, zoizo blan, mèrl, bèk roz, srin, pérush, ti kok, épi in tralé d’ot kalité. Mi souvien pa k’mon famiy l’ashète zoizo avèk bononm-la.
Si nou la pa ashète zoizo avèk li, nou lé pa tro inosan non pli pars si nou la pa détrui la biodivèrsité dirèktoman, indirèk toman oui. Pou koué ? Pars mon papa téi fé parti bann plantèr la ansèrv l’angré, lo linsèktisid, lo zèrbisid épi tout in tralé produi téi i détrui la natir pars nou téi kroi sa lété bon pou nou, pou gingn in bon rann man kann, pou diminyé lo min d’èv é zordi ni oi ousa nou lé fine arivé... Lo boug téi kol zoizo lété pa in bienfétèr pou la natir, mé sak i ansèrv bann produi shimik pé sfèr lé pli danzéré ké li ankor.

Mé zami mi sort lir in lésps dsi troi lé ménasé d’mor isi La Rényon. Si ni pé émi pans ni pé, alon shanj manyèr, alon rofé nout natir étash moiyin pa rotourn an aryèr mé alé an avan pou rokonsytityé nout biodivèrsité. Si mi di sa, la pa pars moin lé tardigrade, ni rétrograde mé sé pars i fo. Nou la anprète la tèr avèk nout bann zanfan, alon tash moiyin rann azot in n’afèr bien, in n’afèr prop.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus