
Assemblée générale de la section PCR de Sainte Suzanne
2 juillet, parC’est dans une ambiance chaleureuse avec un état d’esprit fraternel que les délégués de la Section PCR de Sainte-Suzanne se sont réunis en (…)
14 mé 2019, sanm
Si ou néna la shans viv lontan si ou néna touzour inn bone tète, ou i pé konpar sak l’avé lontan épi sak néna zordi. La plipar d’tan ou lé tantéd’dir lontan l’avé l’abondans épi koméla la rarté konm k’i diré la fine gingn la bataye. Zot i konpran moin l’apré anparl la biodivèrsité !
Biodivèrsité ! kosa i lé sa ? Dizon kan i di sa, sé in manyèr pou anparl la divèrsité biolozik é pou tras lo portré lo vivan dsi la tèr. Soi lo vivan lé nonbré, soi li lé rar, soi li goumant soi li diminyé. Si li goumant sé plito in bon nouvèl, si li diminyé lèrla sé plito in mové nouvèl. In mové nouvèl pou kisa, pou kosa ? Pou bann plant, pou bann zinsèk, pou bann zoizo, pou bann poisson dan la mèr é tout sak i s’ansui. In mové nouvèl pou d’moun galman dsi la tèr.
Kan moin lété marmaye, moin la zamé poz la kol pou trap zoizo. Mi diré pa lo mèm zafèr pou mon papa épi pou demoun son zénérasyon. Mi diré pa lo mèm zafèr pou demoun moin té i koné téi viv dann la foré. In késhoz moin la fine dir azot mi pans. Moin la vi plizyèr foi in moun – mi sava pa dir son nom-mé li téi ramenn la kaz pou vann défoi in domi pti goni zoizo trapé avèk la kol : zoizo vèr, zoizo blan, mèrl, bèk roz, srin, pérush, ti kok, épi in tralé d’ot kalité. Mi souvien pa k’mon famiy l’ashète zoizo avèk bononm-la.
Si nou la pa ashète zoizo avèk li, nou lé pa tro inosan non pli pars si nou la pa détrui la biodivèrsité dirèktoman, indirèk toman oui. Pou koué ? Pars mon papa téi fé parti bann plantèr la ansèrv l’angré, lo linsèktisid, lo zèrbisid épi tout in tralé produi téi i détrui la natir pars nou téi kroi sa lété bon pou nou, pou gingn in bon rann man kann, pou diminyé lo min d’èv é zordi ni oi ousa nou lé fine arivé... Lo boug téi kol zoizo lété pa in bienfétèr pou la natir, mé sak i ansèrv bann produi shimik pé sfèr lé pli danzéré ké li ankor.
Mé zami mi sort lir in lésps dsi troi lé ménasé d’mor isi La Rényon. Si ni pé émi pans ni pé, alon shanj manyèr, alon rofé nout natir étash moiyin pa rotourn an aryèr mé alé an avan pou rokonsytityé nout biodivèrsité. Si mi di sa, la pa pars moin lé tardigrade, ni rétrograde mé sé pars i fo. Nou la anprète la tèr avèk nout bann zanfan, alon tash moiyin rann azot in n’afèr bien, in n’afèr prop.
C’est dans une ambiance chaleureuse avec un état d’esprit fraternel que les délégués de la Section PCR de Sainte-Suzanne se sont réunis en (…)
Nou la di lotro-zour : Tikarl-la in marmay la teknik, Tikok : in marmay lé plis poèt-poèt ! Sa lé bon, mé soman, l’inn konm lot i pé fé gingn aou (…)
Mézami fitintan lo mo « dékonèr » lété konm i di in galissism pars li té pliss in mo la lang franssèz popilèr la rante an missouk dan la lang (…)
Les 132 régions européennes de la coalition "EUregions4cohesion" rencontrent les vice-présidents exécutifs de la Commission Européenne, Raffaele (…)
C’est avec stupéfaction et colère que nous découvrons la volonté du gouvernement de faire des économies sur la prise en charge des affections de (…)
Le 16 juin 2025, le Tribunal administratif de Paris a suspendu en référé l’arrêté du 26 février 2025 ordonnant le blocage de 17 sites (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Dans les départements d’outre-mer, près d’une femme sur deux qui devient mère ne vit pas en couple, configuration familiale bien plus fréquente (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)
La dette française atteint 114% du PIB au premier trimestre, soit près de 48.800 euros par Français. De fait, des crédits initialement prévus « ne (…)
Dan noute kiltir popilèr néna bonpé kozman pou dir sa la éspass dann tan lontan… Mi koné pa pou koué, mé mwin néna dan l’idé k’ni viv in pé an (…)