Alor la sékirité alimantèr ? In rèv évéyé ! Non in réalité pou trapé pars a nout porté

24 zwiyé 2019, sanm Justin

Yèr nou la anparl bann plan lo parti la fé pou dévlop La Rényon. Zordi mi vé oir avèk zot dë poin néna dann program nout parti é pou moin sé bann poin inportani : inn sé la sékirité alimantèr, l’ot sé l’otonomi énèrzétik : sa dë projé nout parti la mète o poin dopi lontan é kan la gingné, la komans fé l’aplikasyon.

Donk promyé poin sé la sékirité alimantèr.
In pé i di sa sé in n’afèr La Rényon la pa bézoin pars késtyonn manzé li pé gingn ashté sa avèk d’ot péi : lo blé sé avèk La frans épi l’érop. Dori avèk tout péi demoun i plant de ri. La vyann i trouv isi épi déor an mèm tan. Frui avèk légime nénai isi an kantité épi déor si i gingn sa. Sékirité alimantèr ? Sanm pou moin sa i vé pa dir lo péi i produi tout sak i fo pou lo moun manzé mé li produi lo pli prinsipal. Sékirité alimantèr ? Sa i vé dir galman in léshanj gagnan-gagnan rant nout péi é lé zot sak lé pa tro loinn nou. Dann mon idé, é an suivan lidé mon parti, la sékirité alimantèr si ni konpran sa konm moin la mark an-o la ni pé an avoir sa isi shé nou.
Par koman ? Pars néna asé la bone tèr an frish shé nou - néna kant mèm sète mil éktar la bone tèr an frish isi ! é sa la pa in pti pé la tèr – ésa lé bon pou asur nout sékirité alimantèr é mèm si i fo donn kou d’min nout bann voizin si siklone i ravaz z’ot bitasyon. Si ni vé : viveman la sékirité alimantèr an solidarité avèk bann péi loséan indien nout lantouraj.

Dé romark kant mèm :
Inn i fo pa ni kont dsi baton tonton pou travèrs la rivyèr é fransh vérité ni doi pa alé mète anou dann in nouvo dépandans par raport lé zot. In pé i di : « Lèss Madégaskar va nouri anou pars laba néna térin, laba i pé fèr tout é ni pé pèye avèk nout larzan. ». Moin pèrsonèl mi trouv sa la pa réalis ditou. Mi pans konm moin la marlk an-ola lé bon, é bien bon pou nou épi pou lé zot, mé la dépandans la pa in bon n’afèr ditou. Nou néna léspèryans la dépandans kolonyal épi néokolonyal é i fo pa ni obliy bann léson listoir la déza donn anou.
Dézyèm romark Antansyon si in moun i di amoin i fo dévast karo kann pou asur lo manzé, moin mi di non : la pa bézoin dévast nout kann pou sa. An in tèrkalèr i plant pa légime, i plant pa séréal, i plant pa zépis ? Dann bann zardin d’vil i plant pa lo frui avèk légime, i élèv pa bann ti zanimo ? L’agro forèstéri, i fo pa zété non pli pars ou i pé an avoir la foré épi produi lo frui, légime séréal é tout sak i s’ansui-salé buien vré sa ! Alor, avèk bann téknik konmsa ni gingn agrandi bonpé nout léspas agrikol é sa lé bon pou nou . Alon pa non pli obliy bann téknik konmla pèrmakultur épi lo lakouaponi, alon pa obliy lo plantasyon avèk lo strees s idrik san lo anplis ké a natir i done anou. Alor, la dékirité alimantèr, in rèv ? Non, in réalité pou trapé.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus