
Assemblée générale de la section PCR de Sainte Suzanne
2 juillet, parC’est dans une ambiance chaleureuse avec un état d’esprit fraternel que les délégués de la Section PCR de Sainte-Suzanne se sont réunis en (…)
24 zwiyé 2019, sanm
Yèr nou la anparl bann plan lo parti la fé pou dévlop La Rényon. Zordi mi vé oir avèk zot dë poin néna dann program nout parti é pou moin sé bann poin inportani : inn sé la sékirité alimantèr, l’ot sé l’otonomi énèrzétik : sa dë projé nout parti la mète o poin dopi lontan é kan la gingné, la komans fé l’aplikasyon.
Donk promyé poin sé la sékirité alimantèr.
In pé i di sa sé in n’afèr La Rényon la pa bézoin pars késtyonn manzé li pé gingn ashté sa avèk d’ot péi : lo blé sé avèk La frans épi l’érop. Dori avèk tout péi demoun i plant de ri. La vyann i trouv isi épi déor an mèm tan. Frui avèk légime nénai isi an kantité épi déor si i gingn sa. Sékirité alimantèr ? Sanm pou moin sa i vé pa dir lo péi i produi tout sak i fo pou lo moun manzé mé li produi lo pli prinsipal. Sékirité alimantèr ? Sa i vé dir galman in léshanj gagnan-gagnan rant nout péi é lé zot sak lé pa tro loinn nou. Dann mon idé, é an suivan lidé mon parti, la sékirité alimantèr si ni konpran sa konm moin la mark an-o la ni pé an avoir sa isi shé nou.
Par koman ? Pars néna asé la bone tèr an frish shé nou - néna kant mèm sète mil éktar la bone tèr an frish isi ! é sa la pa in pti pé la tèr – ésa lé bon pou asur nout sékirité alimantèr é mèm si i fo donn kou d’min nout bann voizin si siklone i ravaz z’ot bitasyon. Si ni vé : viveman la sékirité alimantèr an solidarité avèk bann péi loséan indien nout lantouraj.
Dé romark kant mèm :
Inn i fo pa ni kont dsi baton tonton pou travèrs la rivyèr é fransh vérité ni doi pa alé mète anou dann in nouvo dépandans par raport lé zot. In pé i di : « Lèss Madégaskar va nouri anou pars laba néna térin, laba i pé fèr tout é ni pé pèye avèk nout larzan. ». Moin pèrsonèl mi trouv sa la pa réalis ditou. Mi pans konm moin la marlk an-ola lé bon, é bien bon pou nou épi pou lé zot, mé la dépandans la pa in bon n’afèr ditou. Nou néna léspèryans la dépandans kolonyal épi néokolonyal é i fo pa ni obliy bann léson listoir la déza donn anou.
Dézyèm romark Antansyon si in moun i di amoin i fo dévast karo kann pou asur lo manzé, moin mi di non : la pa bézoin dévast nout kann pou sa. An in tèrkalèr i plant pa légime, i plant pa séréal, i plant pa zépis ? Dann bann zardin d’vil i plant pa lo frui avèk légime, i élèv pa bann ti zanimo ? L’agro forèstéri, i fo pa zété non pli pars ou i pé an avoir la foré épi produi lo frui, légime séréal é tout sak i s’ansui-salé buien vré sa ! Alor, avèk bann téknik konmsa ni gingn agrandi bonpé nout léspas agrikol é sa lé bon pou nou . Alon pa non pli obliy bann téknik konmla pèrmakultur épi lo lakouaponi, alon pa obliy lo plantasyon avèk lo strees s idrik san lo anplis ké a natir i done anou. Alor, la dékirité alimantèr, in rèv ? Non, in réalité pou trapé.
C’est dans une ambiance chaleureuse avec un état d’esprit fraternel que les délégués de la Section PCR de Sainte-Suzanne se sont réunis en (…)
Nou la di lotro-zour : Tikarl-la in marmay la teknik, Tikok : in marmay lé plis poèt-poèt ! Sa lé bon, mé soman, l’inn konm lot i pé fé gingn aou (…)
Mézami fitintan lo mo « dékonèr » lété konm i di in galissism pars li té pliss in mo la lang franssèz popilèr la rante an missouk dan la lang (…)
Les 132 régions européennes de la coalition "EUregions4cohesion" rencontrent les vice-présidents exécutifs de la Commission Européenne, Raffaele (…)
C’est avec stupéfaction et colère que nous découvrons la volonté du gouvernement de faire des économies sur la prise en charge des affections de (…)
Le 16 juin 2025, le Tribunal administratif de Paris a suspendu en référé l’arrêté du 26 février 2025 ordonnant le blocage de 17 sites (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Dans les départements d’outre-mer, près d’une femme sur deux qui devient mère ne vit pas en couple, configuration familiale bien plus fréquente (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)
Dan noute kiltir popilèr néna bonpé kozman pou dir sa la éspass dann tan lontan… Mi koné pa pou koué, mé mwin néna dan l’idé k’ni viv in pé an (…)
La dette française atteint 114% du PIB au premier trimestre, soit près de 48.800 euros par Français. De fait, des crédits initialement prévus « ne (…)