Paul Vergès : un aménageur qui s’en donnait les moyens
10 septembre, par2016-2026 : 10e anniversaire de la disparition de Paul Vergès, témoignage de Houssen Amode
2 avril 2020, sanm

La mor, konm ni koné sé in n’afèr i ariv o bout la vi : ni vé, ni vé pa, mé lé konmsa. Kréol i di : la mor sa i doi. Moin lé dakor ! Solman konm moin zot i romark néna d’moun i rode ali kan zot i fé sak zot i fé : néna i boir la rak, i boukane sigarète, néna i manj manzé graé, néna i risk zot vi kan zot i fé bann trik danzérab. Donk alon dir dann désèrtin ka sé nou k’i gingn la mor é par nout résponsabilité ni abrèj nout vi.
Tousa lé vré, mé mèm kan ni fé pa tout sort shoz la médsine i konsèye pa, i ariv in moman ni mor. Mé alon pa obliye ni viv an sosyété, dann in péi, péi-la néna in gouvèrnman é gouvèrnman-la i amenn in politik santé kisoi pou nou viv an bone santé, kisoi pou ékonomiz larzan dsi la santé, kisoi ankor pars nout l’èr, nout manzé, nout lo la pa sak i fo pou fé fini nout vi normalman. Arzout ankor tazantan néna in bann gouvèrnman i tap azot dsi la guèl é forséaman sa i rakoursi nout vi. Pandann tan-la bann kapitalis i grosi zot pla é rondi zot kont bankèr é sa lé pa fé pou fé rèss anou pou lo grin.
Koméraz corona virus, sa va fini i tard pa : in pé i done ali troi moi, in pé i done ali sis moi, in pé i di antansyon apré in kou d’aré li va arvni l’ané proshène mé pou shak zour i sifi son traka… donk kan sar fini tout so tablatir-la, in pé i di i fo rod bann résponsab.I di toultan sa, mé i sava pa shèrch lo konpa nsasyon dan la posh bann plinn sou. Mi pans pa i sava kondane bann gran politik pou sa, mèm ké dé foi mi pans i fodré. Mé rant sak mi pans é sak v’arivé, i fé dé bien antandi.
Mi sava pa diskite a pèrt de vu dsi kisa la fé koué, sansa kisa la pa fé sak i falé fé. Dabor pars sak mi pé di i anpèsh ar pa la tèr tourn dési èl mèm. Mèm i anpèsh arpa èl gingn l’éshofman é ankor la néna lo résponsab. Mé néna in n’afèr mi yèmré, in bsinp zafèr, la viktoir in pti kashé i kout pa sink fran sis sou. Koman i apèl kashé-la, Moin mi apèlré ali nivakine, sansa mèm kinakrine.
Pou kosa kinakrine ? Pars kan moin lété dann ti lékol lo sèrvis la santé té i konbate la fyèv palidéène-i di osi la fyèv rémitant - avèk i pti kashé jone téi done bann marmaye in foi par somenn pou soign bann mové fyèv. Oté ! Sa té amèr, sa téi pène nout lang an jone,.konbien foi moin la modi atoué kinakrine ? Konbien foi moin la souète toué lé an mank ? Mé si zordi, toué ki vo sink fran sis sou, toué té i pèrmète vide la kèss bann kapitak i souète arienk grosi zot pla a pi savoir koman. Zordi mi souète ton viktoir pti kashé jone é mi souète an mèm tan ti koul bann gran laboratoir kapitalis.
Alé ! Pti kashé jone, fors in pé, amont ton kapab é si l’avé moiyin koul in pé avèk ton torpiye miniskil bann gran bato-laboratoir kapitalis. Si sa i ariv, zordi ké moin néna in paké d’zané, mi promète aou domann pardon pou tousa zirman moin la done aou kan moin lété pti. An avan pti kashé jone ! Done ali pou la valèr !
2016-2026 : 10e anniversaire de la disparition de Paul Vergès, témoignage de Houssen Amode
Si mi rogarde bien dann mon téléfone pou l’ moune néna problèm dsi la léktir épi lékritir. Défoi i apèl sa bann analfabète, défoi i apèl sa (…)
In kozman pou la rout
Les 12 et 13 septembre 2026 en Inde
Un pays ravagé par l’illettrisme et l’échec scolaire
La FNATH dénonce une nouvelle attaque contre les assurés malades. À compter du 1er octobre, des personnes en arrêt maladie de longue durée (…)
Impact de la crise climatique mondiale dans notre pays
Recrutement de travailleurs des pays voisins pour couper la canne pendant plusieurs mois
Rapport de l’Inspection générale des finances
IBL-Caillé : l’alliance du géant mauricien et du nain réunionnais ?
Projet de désindexation des pensions sur l’inflation
Recrutement de travailleurs des pays voisins pour couper la canne pendant plusieurs mois