An ékoutan Raoul Lucas kozé, lo rodékouvrèr Louis Timagene Houat

17 févrié 2023, sanm Justin

Mézami,

Si zot néna, in zour, la shanss ékoute in konférans i anparl listoir la Rényon, mi konsèye azot pa manke in n’afèr konmsa. Lé vré lé pa touzour possib éskiv zot problème, zot soussi, zote viré-tourné la vi d’toulézour, pou alé ékoute in moune i parl listoir noute péi. Mé si i ariv ké zot i gingn pran inn-dé z’èr dsi zot tan pou ékoute anparl noute péi, i fo pa zot i mank sa.

Ala solman sak mi vé dir azot sinploman apré avoir ékoute Raoul Lucas anparl Louis Timagène Houat, in gran rényoné. La pèrsone la ékri promyé liv in rényoné la ékri. La pèrsone la konète amenn la lite pou l’abolission lésklavaz épi la gingn pou sa in paké d’zané la déportassion épi la prizon é anpliss ké sa l’amenn plizyèr vi an mèm tan.

Ala se moune inkroiyab zoinalist dann in revu abolisyonist, ékrivin, médsin, kwazi invantèr la médssine de guèr, l’homéopathie, adepte le spiritism, om politik - Sarda Garriga la fé la frode kont li. Ala se moune l’amenn in vi konplète mé nou la mète sépa konbien zané pou ardékouv ali, prèss par azar.

Astèr mi di dann mon kèr : é si l’avé d’ote moune éstraordinèr konmsa ? É si l’avé d’ote moune zényal lo monde kolonyal l’avé antéré pou pa ké ni koné kissa i lé, kossa la fé, kossa la invanté… é si lo bande ofisyèl ni koné bien lo nom, l’avé détrui zot roshèrch, détrui zot zoli liv, épi zot gayar linvanssyon, édann la vi l’amenn bande konba romarkab é s’fèr zopordi ni koné pa ankor kossa i lé.

A bon antandèr, salu !

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus