
Sept prix Nobel d’économie exhortent la France à adopter un impôt sur les ultrariches
10 juilletSept prix Nobel d’économie ont appelé à mettre en place un impôt minimum sur les patrimoines des plus riches. Parmi les signataires de cette (…)
7 janvier 2023, par
Mézami san kashé, m’a dir azot franshman mon léspri lé anklavé avèk dévlopman bande pèp : la n’ote, bien sir, mé sète lé zot galman. Souvan défoi mi di dann mon tète — plito dann mon kèr — kansa noute bande frèr épi noute bande sèr in pé toute péi va konète viv dann dévlopman avèk toute lo lakonpagnman épi toute band droi i pé an avoir l’èr aktyèl.
Mi rode pa dé shoz konpliké. Mi rode pa lo luks. Mi rode sinpleman oir demoune partou bénéfissyé in pé lé z’avantaz la vi : in toi dsu la tète, lo kourante, kouran éléktrik, troi ropa par zour, lo droi l’amizman, lo droi la kiltir, lo droi la syanss, lo soin kan la bézoin, lo droi pou travaye, épi toute sak i fé ké lo moune i pé apréssyé la vi, normalman, pa tro mé ziss assé.
Mézami mi rapèl kan bann shagossien lété apré diskite avèk band zanglé pou lo droi rotourn viv shé zot, dann zot péi. Donk mi rapèl dann tan-la é pa arienk in foi, noute bann zami la vnu oir anou La Rényon, pou oir dé shoz néna pou oir issi shé nou. Pars in n’afèr mwin lé sir sé ké bann shagossien na poin lintanssyon rotourn viv an pov dann zot péi. Zo i vé inn bone vi é sa lé normal é ni konpran azot.
Mi sava pa rakonte azot dann détaye kossa banna la vni oir issi, mé mi pé dir azot lété assé varyé : dopi lénèrzi solèr épi lénèrzi lo van, an passan par lagrikiltir biolozik, lo bande produi kiltirèl, la réparassion bande shèz de Gol, lo travaye dann plantassion koko-sa i in térèss azot vi lé laba néna troi mil sink san zéktar plantassion koko. Nou l’amenn azot in konféranss dsu la lang kréol. Zot téi vé vizite bande zégliz La Rényon é nou l’amenn azot… trètman zordir, sa ossi i intérèss azot é lé normal. Mi pé dir sa la pa pou fé lo tourist mé pou ramenn bande zidé lo zour zot va anbark pou zot péi. Lo dévlopman lé fézab : li lé fézab issi, li lé fézab shé zot laba.
Mi rapèl in zour zot la vnu pou inoguir in boulvard an lonèr zot péi, galman in pissine é dann mon kèr mwin la di sa sé la kopérassion ni anparl rante zot épi nou. Pa pou partaz la mizèr, mé pou zot viv dévlopé konm nou ni rèv zour-an-zour noute dévlopman… Alor mézami, mi panss lo zour i aprosh nou va pétète oir azot instalé laba dann zot péi é mi panss noute pli grande fyèté sé d’mazine nou la done kou d’min pou sa é pétète a oir zot légzanp lé possib zot ossi zot va donn anou kou d’min, par zot kouraz par zot ostinassion… Sa sé pou domin, apré d’min domin, pli tar ankor pétète : In bon légzanp lé zamé pèrdi.
Justin
Sept prix Nobel d’économie ont appelé à mettre en place un impôt minimum sur les patrimoines des plus riches. Parmi les signataires de cette (…)
Le Parti communiste Chinois (PCC) est né le 23 juillet 1921, à Shanghai, dans la partie colonisée par la France. Le 1er octobre 1949, Mao proclame (…)
Mézami, si mi di azot La Rényon i repoz dsi in volkan, zot va dir amwin, kan mi di sa, dizon mwin la pa di arien. Si mi di demoune lé pa kontan, (…)
En 2019, les émissions de gaz à effet de serre générées sur place à La Réunion, que ce soit par les activités économiques ou les logements et (…)
Mézami, médam zé méssyé,néna dé shoz mi yèm bien dann la tradissyon kréol ;Sé bann kozman i marke la solidarité dann noute sossyété. Zot i koné lo (…)
Les catastrophes climatiques pourraient coûter jusqu’à 5% du PIB de la zone euro d’ici 2030, selon la Banque Centrale Européenne, qui pour (…)
La conférence historique sur le financement du développement à Séville s’est conclue avec un sentiment renouvelé de détermination et un accent mis (…)
Au 1er juin, les chiffres du ministère de la Justice ont établi à 84 447 personnes détenues pour 62 566 places. La surpopulation carcérale (…)
Après les coupures d’eau mémorables sur fond de polémique, le conflit Mairie de Saint-André-Cirest qui perdure, les plaintes à répétition, les (…)
En avril 2025, la ministre malgache des Affaires étrangères, Rasata Rafaravavitafika a déclaré que "la position de Madagascar concernant la (…)
Le CIOM « national » aura bien lieu le 10 juillet au Ministère des Outre-mer, en présence du Premier ministre, François Bayrou et du ministre de (…)
L’État proposerait une transition sur 15 à 20 ans avec, in fine, une consultation sur un ou plusieurs modèles, selon un participant au discours (…)