Chômage à La Réunion : plus de 209 000 Réunionnais inscrits à France Travail
29 juillet, parL’échec d’un système
Tansyon Pangar.
14 octobre 2022, par

Mézami toute lé relatif dsu la tèr-la é an parmi, la démokrassi èl mèm lé tré relatif.zot i vé in légzanpe : dopi kékzané gouvèrnman la républik Maurice la sign in trété avèk gouvèrnman morissien pou fé bande zinstalassyon dann lil Agaléga.
Oussa i lé Agaléga ? Sa sé in larshipèl avec dë zil, inn dann nor, l’ote dann sud. Li fé parti téritoir morissien mé li lé a pliss mil kilomète dann nor port-Louis .Son sipèrfissi sé 25 km2 é i fo dir lé shoz, i manke ali bonpé zafèr pou aranj la vi : lavion pou linstan i akost pa, lo por li mèm li égzis pa é pou ariv laba lé si tèlman difisil avèk la mèr kan lé mové, défoi i fo arbate aryèr. Sé dir azot si lo péi la bézoin bande zinstalassion.
Mé oila Maurice la poin gro-gro moiyin é tousèl son laménajman nora mète san sète an.Orozman, sansa malorozman néna l’Inde é dopi kék zané lé dé gouvèrnman-sète Maurice épi sète l’ !inde –la sign in zakor, i di in trété si zot i vé... In trété normalman-mi di sa d’apré mwin- demoune lo péi i doi konète kossa néna dodan mé la-mèm lé zom politik i koné pa kossa néna ladan.
Gouvernman Jugnauth i di sa la pa in baz militèr, inkyète pa, mé l’apré fé in piste 3 km longuèr épi la angaz pou 87 milyon l’éro bande travaye konsékan... La popilassion Agaléga kan èl i oi sa, è i oi toutsuite in baz militèr pars militèr zindien sa i mank pa.
Dann larchipèl-la néna déssèrtènn famiye chagossienne épi demoune i rapèl bien kossa l’ariv dann chagos é zot i domande si sa la pa in sénario lé riskab ariv azot fors-a-fors l’Inde épi La chine i aparé konm l’ènmi inn-a-l’ote é zot i domande :é si talèr, i vide Agaléga avèk son zabitan é si lo péi i dovien in baz militèr pou vréman avèk biensir la pé an danjé é si La chine avèk l’inde i deboute inn avèk l’ote kossa v’ariv azot ?
Mézami, i fo arète fé lé shoz an missouk konmsa !Maurice la pa bézoin baz militèr li ! sak i manke ali sé lo dévlopman !mèm lo ko-dévlopman avèk bannzil loséan indien é bande demoune nout réjyon. I diré kant mèm in pé i oi pa la pé konm lobzéktif.Mé an tanssion : « zoué avèk dofé, lo soir i piss dann kilote. »
A bon ékoutèr salu.
L’échec d’un système
Mézami, pétète l’opinion nout péi i rann pa li kont dann kèl lanboulkidi ni rotrouv anou par l’fète lsak i éspass zordi dann moiyin oryan pa (…)
In kozman pou la rout
Conséquence de l’affaiblissement d’Air Austral par Didier Robert
Nouvelle alerte pour le désenclavement de l’île
Tribune de la CGPER
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
315 emplois supplémentaires en trois mois
Versement du reliquat de l’aide à la production de canne à sucre pour la campagne 2025-2026
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)