Tansyon Pangar.

An parlan d’Agaléga : sak i zoué avèk dofé, lo soir i piss dann kilote !

14 octobre 2022, par Justin

Mézami toute lé relatif dsu la tèr-la é an parmi, la démokrassi èl mèm lé tré relatif.zot i vé in légzanpe : dopi kékzané gouvèrnman la républik Maurice la sign in trété avèk gouvèrnman morissien pou fé bande zinstalassyon dann lil Agaléga.

Oussa i lé Agaléga ? Sa sé in larshipèl avec dë zil, inn dann nor, l’ote dann sud. Li fé parti téritoir morissien mé li lé a pliss mil kilomète dann nor port-Louis .Son sipèrfissi sé 25 km2 é i fo dir lé shoz, i manke ali bonpé zafèr pou aranj la vi : lavion pou linstan i akost pa, lo por li mèm li égzis pa é pou ariv laba lé si tèlman difisil avèk la mèr kan lé mové, défoi i fo arbate aryèr. Sé dir azot si lo péi la bézoin bande zinstalassion.

Mé oila Maurice la poin gro-gro moiyin é tousèl son laménajman nora mète san sète an.Orozman, sansa malorozman néna l’Inde é dopi kék zané lé dé gouvèrnman-sète Maurice épi sète l’ !inde –la sign in zakor, i di in trété si zot i vé... In trété normalman-mi di sa d’apré mwin- demoune lo péi i doi konète kossa néna dodan mé la-mèm lé zom politik i koné pa kossa néna ladan.

Gouvernman Jugnauth i di sa la pa in baz militèr, inkyète pa, mé l’apré fé in piste 3 km longuèr épi la angaz pou 87 milyon l’éro bande travaye konsékan... La popilassion Agaléga kan èl i oi sa, è i oi toutsuite in baz militèr pars militèr zindien sa i mank pa.

Dann larchipèl-la néna déssèrtènn famiye chagossienne épi demoune i rapèl bien kossa l’ariv dann chagos é zot i domande si sa la pa in sénario lé riskab ariv azot fors-a-fors l’Inde épi La chine i aparé konm l’ènmi inn-a-l’ote é zot i domande :é si talèr, i vide Agaléga avèk son zabitan é si lo péi i dovien in baz militèr pou vréman avèk biensir la pé an danjé é si La chine avèk l’inde i deboute inn avèk l’ote kossa v’ariv azot ?

Mézami, i fo arète fé lé shoz an missouk konmsa !Maurice la pa bézoin baz militèr li ! sak i manke ali sé lo dévlopman !mèm lo ko-dévlopman avèk bannzil loséan indien é bande demoune nout réjyon. I diré kant mèm in pé i oi pa la pé konm lobzéktif.Mé an tanssion : « zoué avèk dofé, lo soir i piss dann kilote. »

A bon ékoutèr salu.


Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année


+ Lus