An parlan d’akor gagnan-gagnan

8 out 2023, sanm Justin

Mézami, mwin la fine anparl azot in n’afèr inportan Elie Hoareau i signal sa — é la pa promyèr foi ! — dann son l’interview par Salim Lamrani. Sète afèr-la sé sète bann z’APE : l’érop i sign zakor avèk déssèrtin péi tropikal konm nou é li fou pa mal si bann prodiktèr rényoné i trouv pa zot konte ladan. Arzoute èk sa l’éta Franssé k’i doi défande anou i sakrifyé noute zintéré dsi lotèl bann profi kapitaliss.

In n’ote afèr mi raporte konmsa de mémoir : mi rapèl néna kék z’ané laba dann Maurice troi pèrsone — in rényoné, in morissien épi in moune l’Afrik de l’est — la déssid fé in sossyété pou produi léguime avèk frui é zot lété dakor pou vande zot prodikssion La Rényon, pars i pé vande assé shèr é ramass bande profi a la pèle dann in péi oussa néna in minorité d’moune friké pou ashté zafèr shèr — antouléka pli shèr ké dann lé zot péi noute réjyon losséan indien… Mi koné pa kossa la spassé dopi tan-la mé mi konpran zot lintanssion lété bien klèr : plime la volaye rényonèz.

Astèr mi antan dir lo dézyèm pèrsonaz ofissyèl, biento prézidan par intérime noute gran voizin Madagaskar la vni propoz anou rényoné in z’akor gagnan-gagnan. An partikilyé ké ni ashète dori avèk zot pars biento zot i sava rante ésportatèr dori. Mézami mi panss nou lé bien fèb — toultan ké nou lé viktime d’in lékonomi d’kontoir — pou pass in lakor gagnan-gagnan avèk Madagaskar… Lé vré sé noute bann frèr, lé vré noute toute i souète zot i dévlope azot pou vréman é zot i amélyor lo sor lo 28 million d’moune i viv laba, lé vré zot san i koul dann noute vène-konm lo san demoune i sorte inpé partou — mé antanssion ni doi galman prépar noute l’avnir é sète bann prodiktèr rényoné an tan ké aktèr ékonomik…é pa solman an tan ké bénéfissyèr la manne sossyal.

Mézami ni koné lo savoir fèr noute bann prodiktèr rényoné, ni koné la fors épi la vayanss noute zénèss rénionèz, ni koné zot zanbission épi l’akor d’fon néna dan lo pèp rényoné pou noute lotonomi alimantèr mé ni koné ossi sé Pari k’i gouvèrne anou é li pran pa toultan fétékoz pou nou dann noute rolassion avèk bande péi tropikal konm nou é ni koné an fass koté rényoné sé la divizion bann z’élite alé oir l’inion lé nésséssèr.

Alor alon éssèye gingn in bon loi program dsi noute dévlopman apréssa nou vagingn avans kèr klèr.

A bon antandèr, salu !

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus