Pou ilustre sak J M Moutama la di dann son antrokozman avèk noute zoinalist

An parlan d’Kann, l’or vèr La Rényon… Promyé boute

21 zwin 2022, sanm Justin

Mi sorte lir in antrokozé, Témoignages avèk Jean Michel Moutama sokrtèr jénéral la CGPER. Dann son antrokozman, méssyé-la i di in n’afèr i ral amwin bonpé : li di kann sé l’or vèr La Rényon.

Sa i intérèss amwin bien. Pou kossa ?

Pars la pa toute demoun i di sa, néna mèm in pé i ékri, opliss va débarass anou d’sa, opliss sar bon pou nou é mi koné pa pou koué in pé i fé konmsi noute bande plantasyon kanyèr i anpèsh anou trape noute lotosifizans alimantèr : mwin la fine di san foi sa lé pa vré, mi sar pa di in san é inyème foi mèm si i fodré, la pédagoji étan l’ar d’la répétission.

Alor mwin la parti rode band zégzanp konkré pou mète an avan lo kozman méssyé Moutama. Sé konmsa ké mwin la trap mon téléfone é sak mwin la lir dodan la bien intérèss amwin.

Ala kossa mwin la trouvé : in promyé lartik téi di : Kan i transform kann i gingn troi sou-produi : la bagasse, lékume épi la mélasse… Bagasse : kan i broiye in tone kann i gingn par-la 250 ziska 320 kilo donk 420 kw/tone. Ala pou kossa i ansèrv la bagasse pou done léstrésité. Mé i pé done konpost égalman épi si wi azoute lékume épi la mélasse i gingn in bon langré natirèl.

Si i mélanj la bagasse avèk d’ote matyèr sa lé bon pou nouri zanimo. Mé la pa toussala pars avèk la bagasse i pé fé bon papyé (konm dann Kuba épi lo Brésil, mèm dann l’Inde), i pé fé ankor kontro-plaké (bagapan) é mèm bande produi shimik konm band solvan épi bande rézine.

Lékume ni koné sa sé kékshoz i pé anrishi la tèr é lontan mi souvien mon papa téi mank pa d’alé rod lékime pou diminyé la kantité l’angré shimik li téi ansèrv. Ladan i trouv l’azote, lo fosfore épi kalsiome. Dizon dann in tonne kann i gingn a popré 30 kilo lékime é dsu la baz 20/30 tone léktar sa sé in bon rapor pou anrishi lo sol épi amélior la tèr.
Pou la kane bio lé déza in bon dépar.

Mézami mi arète la pou zordi, mé nou va kontinyé domin-si zot i vé-mé si zot i vé galamn zot i pé rogarde sa dsi zot téléfone. A domin ni rotrouv.

A bon ékoutèr, salu !

Justin

PadportFilière canne-sucre-alcools-énergieLuttes pour l’emploi

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus