Devant l’impasse des PEC, réunir la Conférence Territoriale de l’Action Publique
23 juillet, parBaisse de l’aide de la France aux communes qui remplacent les fonctionnaires par des emplois précaires sous-payés
Pou ilustre sak J M Moutama la di dann son antrokozman avèk noute zoinalist
21 zwin 2022, sanm

Mi sorte lir in antrokozé, Témoignages avèk Jean Michel Moutama sokrtèr jénéral la CGPER. Dann son antrokozman, méssyé-la i di in n’afèr i ral amwin bonpé : li di kann sé l’or vèr La Rényon.
Sa i intérèss amwin bien. Pou kossa ?
Pars la pa toute demoun i di sa, néna mèm in pé i ékri, opliss va débarass anou d’sa, opliss sar bon pou nou é mi koné pa pou koué in pé i fé konmsi noute bande plantasyon kanyèr i anpèsh anou trape noute lotosifizans alimantèr : mwin la fine di san foi sa lé pa vré, mi sar pa di in san é inyème foi mèm si i fodré, la pédagoji étan l’ar d’la répétission.
Alor mwin la parti rode band zégzanp konkré pou mète an avan lo kozman méssyé Moutama. Sé konmsa ké mwin la trap mon téléfone é sak mwin la lir dodan la bien intérèss amwin.
Ala kossa mwin la trouvé : in promyé lartik téi di : Kan i transform kann i gingn troi sou-produi : la bagasse, lékume épi la mélasse… Bagasse : kan i broiye in tone kann i gingn par-la 250 ziska 320 kilo donk 420 kw/tone. Ala pou kossa i ansèrv la bagasse pou done léstrésité. Mé i pé done konpost égalman épi si wi azoute lékume épi la mélasse i gingn in bon langré natirèl.
Si i mélanj la bagasse avèk d’ote matyèr sa lé bon pou nouri zanimo. Mé la pa toussala pars avèk la bagasse i pé fé bon papyé (konm dann Kuba épi lo Brésil, mèm dann l’Inde), i pé fé ankor kontro-plaké (bagapan) é mèm bande produi shimik konm band solvan épi bande rézine.
Lékume ni koné sa sé kékshoz i pé anrishi la tèr é lontan mi souvien mon papa téi mank pa d’alé rod lékime pou diminyé la kantité l’angré shimik li téi ansèrv. Ladan i trouv l’azote, lo fosfore épi kalsiome. Dizon dann in tonne kann i gingn a popré 30 kilo lékime é dsu la baz 20/30 tone léktar sa sé in bon rapor pou anrishi lo sol épi amélior la tèr.
Pou la kane bio lé déza in bon dépar.
Mézami mi arète la pou zordi, mé nou va kontinyé domin-si zot i vé-mé si zot i vé galamn zot i pé rogarde sa dsi zot téléfone. A domin ni rotrouv.
A bon ékoutèr, salu !
Justin
Baisse de l’aide de la France aux communes qui remplacent les fonctionnaires par des emplois précaires sous-payés
Mézami lo ralé-poussé dsi lo fran CFA i dir dopi kék zané déza. Dann plizyèr péi l’afrik bann nouvèl zénérassion i komanss bouj dann brankar pou (…)
In kozman pou la rout
Résultat de la stratégie de Tereos océan Indien
Confirmation : le capitalisme à l’origine de la crise climatique
Effets de la sécheresse, du gaspillage et des fuites dans les canalisations
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Relance du projet ferroviaire
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
315 emplois supplémentaires en trois mois
Versement du reliquat de l’aide à la production de canne à sucre pour la campagne 2025-2026