An parlan d’korona, la p’assé, mète ankor ! Afors alé a lo kalbass i pète !

23 désanm 2020, sanm Justin

Dimansh mwin la ékout in pé zaktyalité é mi pé dir azot sak mwin la antann la intérèss amwin, défoi la fé pèr amwin, épi sirtou la donn manzé mon bann mové rèv pars sak mwin la antand l’assé pou di anou antansyon pangar....Dann zaktyalité la di konmsa-konm si lété in bon n’afèr-néna douz mil pèrsone i ariv La Rényon arienk dann wikène pou pass vakanss . Mi konpran azot,kan la fré i tate laba dann l’érop lé normal wi vien issi pou profite in pé la shalèr issi la Rényon.Mwin lé kontan pou zot bonèr. Mwin lé kontaan konète zot l’apré shof solèye dsi la rosh piké.

Mi konpran lo moun déor zot zanfan i travaye La Rényon-antansion mi konpran pa sak i vien tir manzé dan la bousj rényoné- épi i vien vèy zot ti zanfan, pétète oir lo dèrnyé pti zot la pankor vi épi fèr ali in pé guiliguili. Mi konpran sak i vien doner kou d’min zot fiy snsa zot bèl fiy, i di la manz gro poi.

Mi konpran demoun koté la kaz la kraz maloya -mé pa ke- la nuite samdi pou alé dismansh é dimansh pou alé lindi,é akoz pa amenn la somenn konmsa-konm Jacques Brel téi shant « i fo lo kor i égzult ».Mi konpran l’anbyanss mi konpran la joi,mi konpran demoun kan zot i vé sort dann la morbidité, pou réspir in pé l’èr fré. Pou l’instan zot lé pa la avèk la maladi é mi pé lir sa dann zotzyé épi dann zot kèr..

Mé oila, mi konpran pa la puissans piblik.Mi koné ké zot i koné lo gran danzé i ménass nout popilasyon.Mi koné ké zot i koné lo virus la muté laba dann l’érop é pou insi dir li la shanj program si tèlman ké mwin lé a d’mandé si bann vaksin bann laboratoir la fé lé ankor kapab rokonète l’ènmi....Mwin lé a d’mandé si l’aparèye d’éta i vé pa fé goute anou lo virus nouvo-pli mové, pli kontazyé ké l’ansien, pli mortèl d’apré sak i paré- konm i goute lo bozolé nouvo.In bon n’afèr pou zot dsi lo poinnvizé makronékonomik.

Mi domann amwin si dann fon zot koko malad zot i kalkil pa lé l’èr pou modifyé in pé lo piramid dé z’az, si zot i panss pa demoun la fine trap sèt e sansa uit baton,sak lé in pé ipotéké avèk la maladi kréol sansa bann moun andikapé, i doi pa lèv lo kan pou trouv in plass dann l’ot koté la vi,si zot i kalkil pa avèk tout kalité zalgorime zot la trouvé lopital lé pa dann danzé la sirpopilasyoné pars i di sé sak i intérès azot .

Mi panss.sé zot manyèr oir lé shoz pou zot, pa pou nou rényoné : nou la pa domann bébète-la é konm ni partaz pa in myète lo pouvoir pou défann nout zintéré dsi lo poinnvizé nout santé mi pé dir azot nou lé pa dakor avèk zot fasson d’fèr. Nou lé pa dakor dsi la fasson lo gran komi La Répiblik i azi avèk nou .Sèl zafèr mi pé promète ali, si lo kovid i sava avèk mwin, m’a artourn –fantome san zo- dann palé la proféktir é si possib kroi amwin m’a kass out somèye é bien konm k’i fo.

An atandan, vi ké sé zot pouvoir, konm i di dann l’éspor, la p’assé, mète ankor mé antansyon pangar afors alé a lo kalbass i pète.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus