An parlan in pé la plantassion d’jéranium issi La Rényon

25 out 2025, sanm Justin

Mézami zordi mi yèmré koz in pé avèk zot dsi la késtyonn jarniome-jarnium, jerniome épi géranium sé lo mèm zafèr- Zot i koné sa i ansèrv in ta d’zafèr é shé nou sa sé in prodikssion la komanss l’ané 1870. Pou fèr kossa ? Pou fèr in luil éssansyèl i apèl léssanss jarniome mé koméla i fé in takon d’zafèr avèk sa. Zot na ka domann google, li nora dé shoz pou rakonte azot la dsi.

An parlan d’la prodikssion, issi shé nou,fitintan,l’avé par-la sink mil plantèr é la prodikssyon léssanss té otour d’san sinkante tone léssanss é sa té in jarlor pou bonpé plantèr mèm si lo kour konm i di lété pa toultan lo mèm dsi lo marshé mondyal é lo kour téi monte, téi dsann, suivan lé zané ziska k’i désside fèr in kopérativ laba Tampon é sa la done in sorte kou fatal noute prodikssion géranium, noute prodikssion léssanss é an mèm tan toute bann plantèr l’avé dan lé o La Rényon pou plante sa épi distilé.

Koméla la prodikssion léssans lé bien ba é toute bann zéfor pou la rolanss la pa tro marshé ziska zordi .Mèm si noute léssanss sé in produi bon kalité - konm inpé toute sak i sorte dan la tèr rényonèz- é mèm si dsu l’marshé mondyal noute prodikssion i vann bien sirtou avèk bann péi lékstrèm oryan .La chine épi d’ote si mi tronp pa.

Zot va domann amwin pou kossa nou téi produi in kantité komsa dann bann zané soissante é zordi i rèss trépé.Mi sava pa fèr in diskour la dsi mé mi rapèl bien dann tan issi La Rényon bann plantèr lété konm bann plantèr kann épi bann plantèr la vaniye viktime bann konplo la droite apiyé par bann politik La franss.Mé in zour nou va anparl sa pars listoir lo néo-kolonyalism i doizète koni épi rakonté pou bann déga sa la fé .

Antouléka, toussa sé pou dir azot in lizine zapon i sorte fé in mashine pou koupe jarniome é lo bi sé d’rolanss la prodikssion mèm si pou mwin néna pwin in vré volonté bann pouvoir piblik pou rolanss noute prodikssion mé ki vivra verra.

A bon antandèr salu !

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 82e année


+ Lus