An parlan lo déplasman a vnir d’in léstatu.

3 mai 2023, par Justin

Mézami si mi di azot néna in prozé d’déplass in l’éstatu pou tir ali in l’androi lo l’éspass piblik li lé pou mète ali dann in n’ot landroi, mwin lé siré sèrtin zot va dir amwin sirman sa la fine fé kékpar, é néna poin do koi pou foyète in sha... Mé zistoman lo ka k’i poz anou,dann Sin-Dni lé riskab diviz l’opinyon d’moune.

Kossa i lé ozist ? La méri Sin-Dni an akor avèk l’éta lokal i vé tir l’éstati Mahé de Labourdonnais dsi la plass la préféktir pou mète ali dan la kour la kazèrn Lambert. So matin mwin la ékoute in sobatkoz dsi radio freedom é d’apré sak mi souvien konm i di l’opinyon lé partazé. Néna sak lé pour, néna sak lé kont, é néna konm touzour sak lé pa la avèk sa.

Anpliské sa, lé z’inn épi lé z’ot sé d’mète a diskité, sé d’mète konm i di la momon in pé o solèye konm kan néna in kanpagn éléktoral. Antouléka pou mwin, néna in n’afèr sir sé ké dann léspri kréol la késtyon lésklavaz, lo rassism, la dominassion, l’oprèssyon toussala mélanzé avèk in bone doz kolonyal sa sé in boubou la pankor sikatrizé konplètman é la pa bézoin gran-shoz pou li rouvèr.

Sak lé sir galman sé ké bande moune néna l’idéolozi d’la droite rényonèz, zot néna konm in rogré lo tan lontan la fini é dann fon zot kèr, zot i apréssyé pa tro l’égalité rante bande déssandan zésklav, zangazé épi zot k’i, d’apré zot i déssann an lign droite la bande dominèr. Pou zot bann lé tro fyèr pou zot bass klass konm in pé i di...

Mwin pèrsonèlman, mwin la antande dir i sava fé in gran toilétaz la plass gouvèrnman -L’androi lo 20 désanm 1848 vin-mil pèrsone la fé la fète par rapor l’abolissyon lésklavaz é mi panss in l’évènman konmsa i mérite bien in plass aménazé dann lo tème shoizi. Mé si sé sa, lé sirésèrtin léstatu Mahé de Labourdonnais na pi son plass an parmi pars sé kant mèm li k’la done l’ésklavaz in l’élan san préssédan sé kant mèm li k’la roganiz la shass bande zésklav parti maron.

A bon antandèr,salu.


Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année


+ Lus