Chômage à La Réunion : plus de 209 000 Réunionnais inscrits à France Travail
29 juillet, parL’échec d’un système
In kozman pou la route
18 mars 2023, sanm

Médame zé Méssyé, la sossyété koz èk mwin sé koz èk in kouyon, mé sé o pyé d’lo mir k’i oi lo vré masson.
Mézami, kozman mi di azot sa i date pa d’yèr sa. I paré sa i romonte lo tan lésklavaz : dann tan-la zésklav l’avé poin lo droi porte shapo épi mète zoli linz zoli koulèr, mé inn foi zot té afranshi zot lété sitoiyin é zot l’avé déssèrtin droi - pas konm bande blan mé kant mèm pliss ké kan zot lété zésklav.
Lésklavaz lé fini dopi 1848 é an prinsip toute demoune lé lib : lib shoizi son linz, débarassé avèk lo kode noir é sirtou porte-shapo, mèm si droi-la lé pi tro an viguèr par la fote la plipar rantre nou la borde lo shapo… Domaz pars i protèz in pé la tète. Domaz ossi pars mi rapèl étan pti in kantité d’moune téi mète shapo é sa té in zimaz for pou mwin.
Mi rapèl in madam téi apèl madame Tam téi rèst koté la kaz é té apré done konsèye son nové ramassé, el téi di : « Zilbert, mon zanfan, avan rante dann biro, wi tir oute shapo. Pars in n’ome sé in shapo. »
Alé ! Mi kite azot rofléshi la dsi é ni artrouv pli d’van, sipétadyé.
Justin
L’échec d’un système
Mézami, pétète l’opinion nout péi i rann pa li kont dann kèl lanboulkidi ni rotrouv anou par l’fète lsak i éspass zordi dann moiyin oryan pa (…)
In kozman pou la rout
Conséquence de l’affaiblissement d’Air Austral par Didier Robert
Nouvelle alerte pour le désenclavement de l’île
Tribune de la CGPER
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
315 emplois supplémentaires en trois mois
Versement du reliquat de l’aide à la production de canne à sucre pour la campagne 2025-2026
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)