Crise de l’eau : alerte générale à La Réunion
6 août, par180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
8 août 2017, par

Na poin lontan moin té anparmi l’moun, é inn la parl dsi rshofman d’klima. I diré sa sé in n’afèr la pa tro intérès désèrin pars apré moin la antann in pé apré mougogné : « Réshofman - d’ klima ! Réshofman-d’ klima ! L’apré di sa alé oir talèr la nèz i tonm La Rényon ! ». D’ot té i di konmsa : « Dopi l’èr ki anparl de sa, moin pèrsonèl mi oi pa ousa sa i lé ». Zot va dir amoin nana in kozman kréol i di konmsa : i diskite pa avèk i kouyon, i donn ali rézon.
Poitan bann moun-la té konm ou épi moin, zot i koné dé shoz, konm déshoz zot i koné pa. Nana télé z’ot kaz, épi tazantan zot i lir zournal. Alor kou k’i éspas ? Réshofman-d’klima, sa sé in n’afèr bien réèl : li v’ariv firamézir é firamézir li va fé santi son mové l’éfé. La majorité bann savan i pans sé, konm i di, l’aktivité imène k’i provok in n’afèr konmsa. La prèv, in bann konférans i tourn otour d’késtyon-la… Paul Vergès [1] la mète an plas l’onerc épi li laté prézidan in bon koup de tan. In l’ansien prézidan i téi apèl Gorbatchev la okip dé sa. In savan konm Hubert Reeves i signal si ni fé pa lo ka k’i fo, avèk gro problèm-la, l’om dèrnyé ras l’ariv dsi la tèr lé riskab ète lo promyé pou lèv lo kan pou disparète. Pars la tèr i sava pa disparète èl, mé l’om li pé disparète.
Moin la lir kékpar, dopi 1974 bann gran pétrolyé i koné problèm réshofman épi dérègloman-d’klima. Zot la mèm pèye tout sak té posib ashté dann lo mond bann savan, bann amontrèr, bann syantifik bann zournal, bann l’inivèrsité, pou démont késtyon-la pou « lo bien-dl’imanité », a s’ki paré. Zordi la sign lo bann z’akor d’Paris pou sèye limit lo réshofman a moins dé dogré. Mé, mèm bann z’akor d’Paris i sifira pa, pars dé dogré-si i gingn blok ali la !- sa i anpèsh ar pa désèrtin péi transform an dézèr, sa i anpèsh ar pa bann gro siklone, bann tanpète, épi tout kalité maniféstasyon lo dérègloman klimatik. Mèm la glas lé riskab disparète dsi lo pol nor ! Sa la pa inn krak sé in vérité.
Sénaryo kochmar ? Mové rèv ? Malorèzman la pa in mové rèv, mé in réalité lé riskab arivé si l’imanité i mète pal o moiyin k’i fo. Mé sak lé sir, sé ké, an touléka, réshofman-d’klima é pi son dérégloman, nou la pa afini d’anparl de sa.
180 litres d’eau par jour par personne : droit dans le mur
Mézami, néna inn-dé zour in bone surpriz téi atann bann zékoutèr la promyèr radio nout péi. Apré shak zoinal parlé, la fé la météo… konm dabitid (…)
In kozman pou la rout
Réaliser en dix ans des progrès qui auraient nécessité un siècle
L’île-fracture : l’aménagement en question (3/5)
Alerte lancée par le Programme alimentaire mondial
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Combattre les causes du chômage de masse
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Accélération de la crise du système néocolonial