An touléka, sak ni pé di, réshofman - d’klima èk son dérégloman, nou la pa fini d’an parl de sa !

8 août 2017, par Justin

Na poin lontan moin té anparmi l’moun, é inn la parl dsi rshofman d’klima. I diré sa sé in n’afèr la pa tro intérès désèrin pars apré moin la antann in pé apré mougogné : « Réshofman - d’ klima ! Réshofman-d’ klima ! L’apré di sa alé oir talèr la nèz i tonm La Rényon ! ». D’ot té i di konmsa : « Dopi l’èr ki anparl de sa, moin pèrsonèl mi oi pa ousa sa i lé ». Zot va dir amoin nana in kozman kréol i di konmsa : i diskite pa avèk i kouyon, i donn ali rézon.

Poitan bann moun-la té konm ou épi moin, zot i koné dé shoz, konm déshoz zot i koné pa. Nana télé z’ot kaz, épi tazantan zot i lir zournal. Alor kou k’i éspas ? Réshofman-d’klima, sa sé in n’afèr bien réèl : li v’ariv firamézir é firamézir li va fé santi son mové l’éfé. La majorité bann savan i pans sé, konm i di, l’aktivité imène k’i provok in n’afèr konmsa. La prèv, in bann konférans i tourn otour d’késtyon-la… Paul Vergès [1] la mète an plas l’onerc épi li laté prézidan in bon koup de tan. In l’ansien prézidan i téi apèl Gorbatchev la okip dé sa. In savan konm Hubert Reeves i signal si ni fé pa lo ka k’i fo, avèk gro problèm-la, l’om dèrnyé ras l’ariv dsi la tèr lé riskab ète lo promyé pou lèv lo kan pou disparète. Pars la tèr i sava pa disparète èl, mé l’om li pé disparète.

Moin la lir kékpar, dopi 1974 bann gran pétrolyé i koné problèm réshofman épi dérègloman-d’klima. Zot la mèm pèye tout sak té posib ashté dann lo mond bann savan, bann amontrèr, bann syantifik bann zournal, bann l’inivèrsité, pou démont késtyon-la pou « lo bien-dl’imanité », a s’ki paré. Zordi la sign lo bann z’akor d’Paris pou sèye limit lo réshofman a moins dé dogré. Mé, mèm bann z’akor d’Paris i sifira pa, pars dé dogré-si i gingn blok ali la !- sa i anpèsh ar pa désèrtin péi transform an dézèr, sa i anpèsh ar pa bann gro siklone, bann tanpète, épi tout kalité maniféstasyon lo dérègloman klimatik. Mèm la glas lé riskab disparète dsi lo pol nor ! Sa la pa inn krak sé in vérité.

Sénaryo kochmar ? Mové rèv ? Malorèzman la pa in mové rèv, mé in réalité lé riskab arivé si l’imanité i mète pal o moiyin k’i fo. Mé sak lé sir, sé ké, an touléka, réshofman-d’klima é pi son dérégloman, nou la pa afini d’anparl de sa.

A la Une de l’actu

Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année


+ Lus