
Mayotte : l’appel au sens des responsabilités
8 février, parLe 22 décembre 1974, la France, sous la présidence de Giscard d’Estaing, consulte les habitants de l’archipel des Comores par la question suivante (…)
16 désanm 2023, sanm
Si ni admète l’ané 2023 lé prèss fini ; si nou téi aspèr noute pèp rényoné nora fini, par trouv son shomin d’dévlopman, ni pé di : « Nou la pèrde ankor in an é ni pé poz anou késtyon dsi lo pourkoi nou la pèrde ankor in ané. »
Si mi di nou la pèrde ankor in an sé pars noute pèp i fini l’ané san in plan fé par La Rénion é pou noute dévlopman, pars dsi la finission 2022 nou téi viv avèk léspoir k’in gran rényon bann fors viv noute péi i amenn anou dann shomin noute dévlopman.
Mi rapèl kan dann Por, la nome in sal Lucien Biedinger mwin la fé mon dé pti témoignaz é mwin la di, noute kamarde téi di souvan : « Kissa i komannn noute péi ? » pars lété évidan pou li ké lo pèp rényoné té pa l’aktèr prinssipal, é té pa dann son intéré prop ké lé shoz lété fé.
Souvan mi antann Maurice Gironcel apré domande, in plan par bann rényoné pou bann rényoné. Lé kan mèm sak ni vé pou noute péi. Lé kant mèm sak ni vé pars ni koné linkapassité d’léta pou dévlope vréman noute péi. La prèv, Mayotte lé pli pti ké nou é l’éta lé totalman inkapab ranpli son mission d’dévlopman.
Biento, i tarde pa, nou sar dann l’ané 2024 é nou va kontinyé prosiv lo bi ni v trap dopi dé zané é dé zané. Éspèron ke dann douz moi, kan l’ané 2024 sar paré pou kapoté, nou nora noute plan osinonsa i fodra bien ni tir la lésson d’in sistème inpuissan l’éta franssé la mète an plass issi La Rényon.
A bon antandèr salu !
Justin
Le 22 décembre 1974, la France, sous la présidence de Giscard d’Estaing, consulte les habitants de l’archipel des Comores par la question suivante (…)
Zistwar Tikok, par Christian Fontaine… zistwar an kréol dann Témoignages -34-
In kozman pou la route
Sénat
Des conséquences mondiales pour la santé
Des dizaines de journalistes dont ceux de France 2 et France 24 ne sont pas les bienvenus