Ankor in an la passé é nout péi lé pa ankor pli dévlopé k’sa !

30 désanm 2025, sanm Justin

Mézami lo tan i pass é konm in pé i di, lé tar san z’ète tro tar. Lo bann voiyan dann rouz lé touzour dann rouz é sa sé in mové plan pou nou. In mové plan pou nou d’voir koman souvan dé foi l’éta li mèm i sabote nout possibilité afors rogard son prop lintéré, finalman li la dévir lo do avèk lé n’ot.

Kan mi panss toute bann projé bann rényoné la propozé é koman l’éta avèk son bann konpliss lintèryèr la saboté. Zot va domann amwin lékèl, ébin sa i manke é mi pé site touzour inn-dé pou tir malol dann zot zyé é pou déboush bann zorèye ankonbré avèk sak zot i koné.

Ni pé di an promyé lotonomi énèrzétik Paul vergès la lanssé épi final de kont la kassé. Ni pé ankor parl lotosifizanss alimantèr bien possib shé nou, mé bien sakrifyé pou d’ote zintéré. Ni pé ankor anparl la mcur sakrifyé dsi lotèl in panssé bien limité. Ni pouré ankor parl lo train sakrifyé galman épi lo plan par bann rényoné pou bann rényoné é k’i rèss ankor an ta.

Alor l’éta, ni pé dmann aou si sé nou k’la shoizi in sistèm inégalitèr konm nou néna, si sé nou la shoizi in sistèm avèk si tan tèlman d’moune bordé é si tan tèlman bann profitèr konm i di i tir la lène dsi lo do in pèp anmoutoné épi privé d’son kapassité d’rézisté.

Alor ni domann : la loi départman franssé i romonte à 1946. Sé in loi vouli par bann rényoné é voté a linanimité san in politik volontèr pou tir nout péi é nout pèp dann kanal..L’éta, i paré La franss sé la sétyèm puissans mondyal mé li ariv pa dévlope in plan pou siprime la mizèr, é pou ède anou rante dann ron in vré politik dévlopman.L’ané proshène i fodra rodi la mèm shoz, mé ziskakan ?

A bon antandèr salu !

Justin

PadportImpasse du modèle

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 82e année


+ Lus