Le sens des responsabilités
10 juin, parNote de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
24 désanm 2022, sanm

Mézami, skiz amwin, si zordi ankor mi vé anparl avèk zot lotonomi alimantèr. Sak la lir mon modékri dan la somenn la bien konprande mwin la fé in roflékssyon a-sho pars mwin la antande in zoditèr dann in radyo apré gougnarde noute patate avèk nout manyok konmsi sé sa, pou nou, lotonomi alimantèr é toussa pou dir, final de konte, li profèr kontinyé konm koméla, kissoi dsi noute manyèr manzé, kissoi dsu noute manyèr produir.
Astèr pou komanss par l’komansman alon oir in pé kossa i lé lotonomi alimantèr pou nou issi dann noute péi La Rényon.
Pou komanssé i fo ni sava fé linvantèr dsu sak ni manz é noute manyèr manzé pars i bouskil pa la fasson manzé in kominoté konm la n’ote si lé pa dan l’obligassion pou fèr. Mi rapèl in zour i ga dann sid la foute amwin inn pik dann in sobatkoz pars mwin la di la baz mèm noute manzé sé lo ri, é sé lo ri dopi in bon koupe de tan. Avan lété mayi, avan mèm lété manyok demoune téi manz an mové kassav.
Dousman lo bato ! Si ni di zordi i fo toute kréol i arkomanss manz kassav manyok, sansa mayi, épi trass inn kroi dsi lo ri, ébin mwin lé sir demoune va di « pran oute lotonomi alimantèr pou ou pars nou la pa bézoin » — ni arkomanss pa avèk lo patate-manyok é lo manyok-patate… nou lé pèrdi d’avanss.
Si ni rotourn in pé an aryèr dann tan nout listoir kan bande zésklav épi bande zangajé téi manz bande mové kassav, lésklavazist épi lo zangazist — bande blan si ni vé ! — pou zot par zot téi manze dori. Lé normal demoune i rode sak lé méyèr pou zot dann sanss zot dignité épi zot fyèrté é momandoné lété lo ri é kan la mazorité d’moune la gingn manz dori, ébin zot la parti manz dori pars sa téi aparète azot konm in sorte promossion sossyal.
Parèye kan lo moune la shoizi rante dori épi mayi : dori té konm in promossyon é lo mayi lété lo sor lo moune mizèr. I étoneré amwin zordi si i trouv ankor demoune pou manz mayi si la pa par fantézi avèk kari kanar par égzanpe.
Astèr si zot i vé konprande amwin mi di dori sé la klé noute lotonomi é si ni vé z’ète otonome dsi la késtyonn manzé i fo ni produi dori é biensir sa lé possib pou nou issi La Rényon konm dann toute bannzil loséan indien.
A bon antandèr, salu.
Justin
Note de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
APE entre l’UE et tous les pays voisins incluant les services
Mézam étan marmaye mi rapèl l’avé plin liv la kaz é an parmi l’avé inn dsi bann zoizo, gayar vèye pa koman é dann liv-la ilistré in zoli fasson (…)
In kozman pou la rout
Face à l’onde de choc qui traverse le système judiciaire français et secoue la conscience nationale dans ce pays, l’heure n’est plus aux postures (…)
180 litres d’eau potable par jour par personne : droit dans le mur
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture