Ankor in kou dsi lotonomi alimantèr : Nou bannzilèr losséan indien ni obliye pa — in pwin sé tou !

31 désanm 2022, sanm Justin

Mézami, mi yèmré rakonte azot in zistoir. Sa téi i éspass in l’ané Lamérik la désside déklansh in l’agréssyon kont l’Irak pars péi-la l’avé soidizan bande zarm dèstrikssyon massiv : in zistoir mantèr rakonté par bande zamérikin konm prétèks po mète l’Irak ajnou.

Mi di ziss sa mé rantre nou, ni pouré anparl toute mové kou lamérik la monte kont bann pèp dsu la tèr. Dopi lo tan Vietnam (nor dann tan-la) avèk bande pti bato de arien ditou la atak bande gran bato d’guèr amérikin. Lété pa vré ankor in kou mé l’amour la vérité la pa sak’i étouf lo gran péi yankee — lonkle sam konm i di… ziska pétète domin in l’agréssyon dirèkt sansa indirèkt kont l’Iran.

L’Iran la fine prévnir, so zour-la li paraliz prèss toute lo transpor pétrol dann loséan indien ; mé finalman lo monde pou li ète paralizé li la pa bézoin toussala, in sinp robondisman la kriz Kovid é zour-la nou va pass konm kantité néglizab dann loséan indien é nou sar pi ditou prioritèr pou noute laprovizioneman dann manzé épi dann toute sak in pèp la bézoin pou li viv.

Mézami kan mi di sak mi di la pa solman pou noute péi La Rényon mé pou toute bannzil loséan indien toute bannzil k’i soufèr shak foi la navigassion lé dann difikilté pars noute sistèm ékonomik i pèrmète pa nou débrouye nout kari toussèl par nou mèm.

Alor si ni koné noute sityassion lé frazil, si ni koné lo pli pti kriz v’arivé lé riskab mète anou dann in tablatir parl pi koman i fo sinploman nou néna la mémoir :

I fo ni rapèl lo tan la guèr 1939-1945 kan nou la manke manzé avèk sansa san tiké ; i fo ni souvien lo tan noute bézoin primèr lété pa assiré pars la kominikassion téi fé pi, sansa téi é mal dann noute loséan indien.

A ! Biensir mwin na poin sou la min in listoir kontanporène la navigassion dann loséan indien mé mi rapèl sak mon vyé famiye la rakonte amwin épi sak mwin la viv moin mèm néna poin si tèlman lontan. Alor mi kriye a tue-tète pou lotonomi alimantèr san bouskil noute manyèr bien viv, nout manyèr bien manzé.

Nou bannzilèr-bannzilèz nou néna la mémor, ni obliye pa, in poin sé tou.

A bon antandèr, salu.

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus