Le sens des responsabilités
10 juin, parNote de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
31 désanm 2022, sanm

Mézami, mi yèmré rakonte azot in zistoir. Sa téi i éspass in l’ané Lamérik la désside déklansh in l’agréssyon kont l’Irak pars péi-la l’avé soidizan bande zarm dèstrikssyon massiv : in zistoir mantèr rakonté par bande zamérikin konm prétèks po mète l’Irak ajnou.
Mi di ziss sa mé rantre nou, ni pouré anparl toute mové kou lamérik la monte kont bann pèp dsu la tèr. Dopi lo tan Vietnam (nor dann tan-la) avèk bande pti bato de arien ditou la atak bande gran bato d’guèr amérikin. Lété pa vré ankor in kou mé l’amour la vérité la pa sak’i étouf lo gran péi yankee — lonkle sam konm i di… ziska pétète domin in l’agréssyon dirèkt sansa indirèkt kont l’Iran.
L’Iran la fine prévnir, so zour-la li paraliz prèss toute lo transpor pétrol dann loséan indien ; mé finalman lo monde pou li ète paralizé li la pa bézoin toussala, in sinp robondisman la kriz Kovid é zour-la nou va pass konm kantité néglizab dann loséan indien é nou sar pi ditou prioritèr pou noute laprovizioneman dann manzé épi dann toute sak in pèp la bézoin pou li viv.
Mézami kan mi di sak mi di la pa solman pou noute péi La Rényon mé pou toute bannzil loséan indien toute bannzil k’i soufèr shak foi la navigassion lé dann difikilté pars noute sistèm ékonomik i pèrmète pa nou débrouye nout kari toussèl par nou mèm.
Alor si ni koné noute sityassion lé frazil, si ni koné lo pli pti kriz v’arivé lé riskab mète anou dann in tablatir parl pi koman i fo sinploman nou néna la mémoir :
I fo ni rapèl lo tan la guèr 1939-1945 kan nou la manke manzé avèk sansa san tiké ; i fo ni souvien lo tan noute bézoin primèr lété pa assiré pars la kominikassion téi fé pi, sansa téi é mal dann noute loséan indien.
A ! Biensir mwin na poin sou la min in listoir kontanporène la navigassion dann loséan indien mé mi rapèl sak mon vyé famiye la rakonte amwin épi sak mwin la viv moin mèm néna poin si tèlman lontan. Alor mi kriye a tue-tète pou lotonomi alimantèr san bouskil noute manyèr bien viv, nout manyèr bien manzé.
Nou bannzilèr-bannzilèz nou néna la mémor, ni obliye pa, in poin sé tou.
A bon antandèr, salu.
Justin
Note de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
APE entre l’UE et tous les pays voisins incluant les services
Mézam étan marmaye mi rapèl l’avé plin liv la kaz é an parmi l’avé inn dsi bann zoizo, gayar vèye pa koman é dann liv-la ilistré in zoli fasson (…)
In kozman pou la rout
Face à l’onde de choc qui traverse le système judiciaire français et secoue la conscience nationale dans ce pays, l’heure n’est plus aux postures (…)
180 litres d’eau potable par jour par personne : droit dans le mur
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture