Ankor in kou dsi lotonomi alimantère : Lé tar ! Lé bien tar ! Éspéron lé pa tro tar
21 mars 2022, sanm Justin
Donk zour-la mwin lété dann la ravine kabri é in moune anparmi lo piblike la di :
Zot i koné kossa l’ariv dan la nuite ?
Mwin téi koné pa épi pèrsone téi koné pa. L’èr-la, li la di, dann la nuite komité santral parti kominiss shinoi la donn lorde bande zinstitissyon néna dan l’éta pou ashté toute lo séréal lété disponib dsi lo marshé mondyal. L’èr-la, an dë tan, troi mouvman dé milyon é dé milyon d’tone dori, loblé, épi toute lé z’ot séréal la shanj propriyétèr : kissoi sak lété ankor dann shan, kissoi sak lété dann bande gran farfar, kissoi sak lété dsi bato, toussala la shaj de min.
Mwin la fine dir mi koné pa si lé vré, mé in paké gran-gran péi néna la kapassité pou ashté manjé ninporte oussa dann lo mond san pityé pou bande péi néna poin larzan pou défande zot kor dsi l’marshé mondyal.
L’èr-la, an mwin mèm mi di : dann in konkiranss konmsa, kèl poi ni péze, kèl poi bande pti péi i pèze, kèl poi bande péi pov i pèze ? Kèl poi lo 800 milyon d’moune i soufère la fain dsi la tère i pèze ? Kèl poi bande milyon d’zanfan aoré mor d’fain i pèze ? In zéro la gosh in shif !
Alor mwin la panss konm in bonpé d’moune i panss galman, nou na pwin okine shanss pou défande anou dann in sityassion konmsa sof a mète an avan lotosifizanss alimantèr – l’otonomi aliantère – é si sa lé vré pou nou, lé vré pou in bonpé péi, in bonpé réjyon, in bonpé d’moune dsi la tère.
Médame zé méssyé, i paré plizyèr kandida zélékssyon prézidan la mète o program la késtyon d’lotosifizanss alimantère. Mé kozé lé bon, fère lé méyèr, défande noute droi ala in kékshoz i dovien plizan pli nésséssèr.
Pou kossa ? Pars la guère i ménass partou é avèk la guèr lo transpor par bato lé an danzé. Arzoute èk sa larzan ké sa i koute anou é ké ni pé fé lékonomi d’dépanssé. Arzoute èk sa sé in késtyon d’shoi pou nou mé si lotosizanss sé arienk in mo, ni pé dir lotosifizanss sa i doizète in plan pou nou prépar noute lavnir.
Sa lé pa in n’afèr a roporte a la sin-glin-glin mé késhoze plizanplis irzan, plizan pliss vital pou nou. A nou d’fé noute propozission vitman vitman san atande noute boujaron lé plizanpli vidé é i kriye plizanpliss la fain.
Lé tar lé bien tar, éspéron lé pa tro tar. In mo d’orde révolissyonère konmsa pou in parti révolissyonère.
Justin
4 juillet, par Manuel Marchal
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
4 juillet, par Manuel Marchal
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
6 zwiyé, sanm Justin
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
4 juillet, par Manuel Marchal
315 emplois supplémentaires en trois mois
4 juillet
Versement du reliquat de l’aide à la production de canne à sucre pour la campagne 2025-2026
9 zwiyé, sanm Justin
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)