Ankor in vizite minist pou la po d’patate

21 out 2017, sanm Justin

Minis l’édikasyon nasyonal i sort fé in sézour isi La Rényon. Par l’fète li la vni oir koman k’i éspas in rantré avorté. Biensir li la parti l’androi la rantré la spasé, mé té arienk kat-sink komine dsi in total vinn-kat. I paré li la vni koz avèk bann mèr pou konète in pé lo problèm zot nana pou rézoud kan i ariv in rantré. Fransh vérité, li la vni oir dézord li-mèm épi lo gouvèrnman la mète dann l’ékol isi La Rényon.

Pou kosa mi di sa ? Sinploman pars i shanj pa in sistèm konm l’édikasyon bann z’anfan dé-troi somenn avan la rantré… Pou moin la rantré sa i doi z’ète préparé dsi inn ané. Lé vré lo prézidan la pran désizyon dann son kanpagn éléktoral, mé l’été pa la té i pé aplik sa, pétète l’ané proshène é ankor avèk bonpé difikilté. Pli sirman i falé li téi prann son sinkan pou li shanj lo sistèm é sinkan noré pa été tro. Nana si tèlman difikilté pou réglé ?

Dabor l’ ékol fransèz la pa in l’ékol ékstra. Pou sak i kroi sé in l’ékol promyé klass, détronp azot pars par raport bann péi l’OCDE lo sistèm édikatif La Frans lé klassé vinn-dézyèm par la. Donk arien avoir avèk l’édikasyon dann bann péi konm La koré di sid, La Finlande, La Chine épi d’ot ankor. Sirtou sak in pé i di l’ékol fransèz lé pa paré pou l’avnir téknolozik, robotik, konm sa i spas dann bann péi l’azi di sid-èst.

In l’égzanp, in konkour matématik i vienn éspasé ébin figuir azot lo nom La Frans i figir pa dann lo vinn-troi promyé . El lé arienk trant sétyèm plas alé oir La Frans sé in péi rish, dévlopé ; na mèm bann pri nobel Matématik. Alor ? Alor, sanm pou moin sé la baz mèm i klosh pa. Parl pi pou la formasyon bann z’inzényèr. Parl pa non pli pou lo dévlopman kiltirèl.

Alor la vizite lo minist ? Ankor in vizite pou la po d’patate. Mé sa sé in n’afèr nou lé abityé avèk sa.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus