
La vérité lé tétu ! i pé pa tourn ali lo do kontinyèlman !
4 juillet, parMézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
3 zanvié 2015, sanm
Lané 2014 la finn alé, konm di la tradisyon viv lané 2015. Sak la finn pasé i kont pi, sak lé dérièr lé lwin sof pou baz pardsi pou konstri otshoz, boudikont sak lé mié pou 2015. Mé anon pa rogard ryink dann rétrovizèr, tanzantan lé bon zèt in ziyé pou pa bat dodan mé odrémié touzour rogard par dovan. Pou désértin 2014 té in lané nwar, poukoué ? La kraz mimit tout lané, kiswa an pérsonèlman ousinonsa an zénéral, sétadir in lané té dir pou nyabou tonir, pou dot iparé té in lané blan, sanm pou mwin, pa mié vik té blan sétadir lavé pwin.
Ni koné pa kosa sora domin 2015, lavnir va di, sanm pou mwin domin sora séké nou va nyabou fé par nou minm. Pou sa, na pran inn dé bon rézolisyon pou 2015. Daborinn mi souèt zot tout in bon lané 2015 dan linyon èk bokou d’bonèr pou zot tout, sirtou la santé. Poukoué linyon ? Paské nou lé pli for kan nou lé ini, kiswa dan nout famy, kiswa dan tout sak nou antropran. Konm i di nou nora bozwin linn alot pou mèt ansanm tout lané, dopi mwa d’mars ziska mwa désanm, inn ti provèrb kréol i di « inn min i lav lot é lé dé i lav la figir »In pé i di osi « ini ni gingn divizé ni pèrd »
Donkalor, bord pa pèrsonn, avaz pa d’moun, odrémié kass lanbordir èk tout. In not bon rézolisyon pou nou. Konm péi la grèss lé apré fé, anon atak 2015 an vayan, shomiz rouvèr.konm di mon dalon, argard pa solman otour, fo argard osi lé zalantour. Anon fé konm péi la grèss, laba tansyon-pangar 2015. Pou la grèss, mwin néna in léspwar, banna la promèt pou 2015 fé in triyaz, sak lé bon i amass, sak lé ranss i zèt. Ansanm-avèk anon pran in dérnié rézolisyon pou 2015, anon fé konm bana, in bon manièr pou rant dann listwar, anon rant anndan par gran baro !
Mézami, mon bann dalon, si in zour in listorien i désside rakonte anou bien konm k’i fo listoir La Rényon, mwin lé sirésèrtin li va parl anou (…)
Au 1er juin, les chiffres du ministère de la Justice ont établi à 84 447 personnes détenues pour 62 566 places. La surpopulation carcérale (…)
Vingt ans après la loi Handicap et au terme de six mois de mission, les rapporteurs Audrey Bélim, (Socialiste, Écologiste et Républicain – La (…)
L’État poursuit les versements d’indemnisations des aides en faveurs des exploitations agricoles sinistrées par le cyclone Garance et la (…)
Pierre Moscovici, président de la Cour des comptes a assuré que “ceux qui peuvent plus doivent contribuer davantage”, car “nos finances publiques (…)
Les discussions sur l’avenir institutionnel de la Nouvelle-Calédonie, menées sous l’égide du président, sont entrées dans le vif du sujet, le 3 (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)
La dette française atteint 114% du PIB au premier trimestre, soit près de 48.800 euros par Français. De fait, des crédits initialement prévus « ne (…)
La Réunion fait partie des régions françaises les plus touchées par les conséquences sanitaires, sociales et judiciaires de la consommation (…)
Sur proposition de Gérard COTELLON, directeur général de l’ARS La Réunion, Patrice LATRON, préfet de La Réunion, a décidé le retour au niveau 2 du (…)
1993- La disparition de Lucet Langenier. Elle a été brutale, prématurée et a frappé douloureusement non seulement sa famille mais aussi ses (…)
Bann modékri andann forom
3 zanvié 2015, 10:11, sanm julie
Ban lané la y ca va vite kome do lo y coule su feuille songe,na domoune la passe in bon lané, néna certin domoune la gayn in lané en couyon....fo gardé lo ban méyer souvenir,fo avance plis dovan.bondyé va garde anou.....alon tienbo largue pa noute toute ensanm,sobate main dan la main po fé avance la kiltir la réynion.....
Bon lané zot toute