Application de l’APE : vers plus de chômeurs que de salariés à La Réunion
8 août, parUne catastrophe se prépare dans l’indifférence
16 séptanm 2014, sanm

Somènn dérnyèr mwin la anparl azot domoun mi èm. Mi sipoz zot la konpri, lavé pwin tout dodan. Té i mank inpé. Lé pa fasil donn lo non, té i fé bonpé é in pé la pas an oubli. Sirtou mwin la oubli inn, dikou son bandé la lèvé, li rod déshoun a mwin, li la anvoy komisyon par la pos pou mwin é i di : Oilali-oilala, Justin finn gingn la zèl, i fé lo fièr, li koné pi son famy, i oubli son ras, tousala. Zot i koné sirman kisa i lé ? Sé matant. Koman i pé di in koseman komsa a l’èr kilé ? Tousala sé la po patat, kom i di lé koseman san valèr. Mi èm a ou osi matant, mèm si ou lé par dogré souvan, in pé an foutan, ou yèm bat la lang mé kom gramoun i di « foutan i angrès coshon » é « la lang na pwin lo zo ». Mé koué la pas par son tèt pou di sa ? Poitan ou koné a mwin. Zot i koné anou, nou kominis ni vé fé lo dévlopman nout péi, é koman fé sa si ni komans par eskli domoun, mèm si ou lé pa nout bor zordi, ou mèm si dann z’élection ou gnyor a nou ou mèm si banna la finn mont out koko d’tèt, nou dwa pa rojèt a ou matant é pi ou sé nout famy, pa in z’étranzé pou nou. Zordi mi pèrd pa espwar. Tardra, vyindra afors, pétèt in zour nou va tonb dakor si, koman rorganiz a nou pou prépar domin. Koman ni dwa inir a nou pou rogroup nout tout, nout famy d’moun, nout bann kamarad é pi apré ni élarzi lo ron.
Nou va réfléshi ansanm kosa lé bon pou nou, pou nout péi, pou nout domin. Pou fé lo gran rasanbloman, po konstri nout l’avnir, i fo nou komans èk nou mèm. Tèlman nana bonpé travay pou fé, ni koné pi kèl koté kosté. Matant ou koné nout program, ni anparl tout l’tan, i fo ni fé konèt domoun ankor plis, si la misèr, tousala domoun i koné pi koman zwind lé dé bou, si pou donn travay domoun, bann jèn i atann, zordi jèn diplomé i mank pan nou é anplis banna i sava rod déor, si nout l’agrikiltir, si kan, zistoman an so moman sé la koup, é banna i koné pa si kan sar pas lo kap 2017, si nout planèt lé ménasé, lo réshofman klimatik, si la kaz, konbyin i mank a nou, si nout l’anvironman, l’aménazman ékilibré é dirab nout téritwar, si l’otonomi énerzétic, sa in n’afèr i ral a mwin, si la sékirité alimantèr, nana z’afèr pou fé. Shakinn i dwa pran son par.
Ni di pa matant ni gingn fé tout tousèl, ni di nou na propozisyon, anon diskité, mèt tousala si la tab é pi ni wa. Zot i konpran, nou na pwin lo tan pou perd. Mé non matant, mwin la pa gnor a ou la somèn dérnyèr, mwin na tro réspèk pou mon famy. Zistoman mi kont bonpé si ou osi é si ou vé. Po nou gingn ansanm, avèk.
San rankinn matant é fé konpliman banna po nou.
Une catastrophe se prépare dans l’indifférence
Dopi bann zané soissant néna dann lo mond in gran mouvman d’dékolonizassion. La plipar bann péi la vni koloni momandoné la kass zot shène épi la (…)
In kozman pou la rout
Traité liant l’Arabie saoudite, le Pakistan et la Turquie
L’île-fracture : l’aménagement en question (5/5)
Protection bénéficiant à un pilier du néocolonialisme français à La Réunion
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Combattre les causes du chômage de masse
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Accélération de la crise du système néocolonial
À La Réunion l’école est obligatoire et doit être gratuite