Ansanm, Avèk

16 séptanm 2014, sanm Justin

Somènn dérnyèr mwin la anparl azot domoun mi èm. Mi sipoz zot la konpri, lavé pwin tout dodan. Té i mank inpé. Lé pa fasil donn lo non, té i fé bonpé é in pé la pas an oubli. Sirtou mwin la oubli inn, dikou son bandé la lèvé, li rod déshoun a mwin, li la anvoy komisyon par la pos pou mwin é i di : Oilali-oilala, Justin finn gingn la zèl, i fé lo fièr, li koné pi son famy, i oubli son ras, tousala. Zot i koné sirman kisa i lé ? Sé matant. Koman i pé di in koseman komsa a l’èr kilé ? Tousala sé la po patat, kom i di lé koseman san valèr. Mi èm a ou osi matant, mèm si ou lé par dogré souvan, in pé an foutan, ou yèm bat la lang mé kom gramoun i di « foutan i angrès coshon » é « la lang na pwin lo zo ». Mé koué la pas par son tèt pou di sa ? Poitan ou koné a mwin. Zot i koné anou, nou kominis ni vé fé lo dévlopman nout péi, é koman fé sa si ni komans par eskli domoun, mèm si ou lé pa nout bor zordi, ou mèm si dann z’élection ou gnyor a nou ou mèm si banna la finn mont out koko d’tèt, nou dwa pa rojèt a ou matant é pi ou sé nout famy, pa in z’étranzé pou nou. Zordi mi pèrd pa espwar. Tardra, vyindra afors, pétèt in zour nou va tonb dakor si, koman rorganiz a nou pou prépar domin. Koman ni dwa inir a nou pou rogroup nout tout, nout famy d’moun, nout bann kamarad é pi apré ni élarzi lo ron.

Nou va réfléshi ansanm kosa lé bon pou nou, pou nout péi, pou nout domin. Pou fé lo gran rasanbloman, po konstri nout l’avnir, i fo nou komans èk nou mèm. Tèlman nana bonpé travay pou fé, ni koné pi kèl koté kosté. Matant ou koné nout program, ni anparl tout l’tan, i fo ni fé konèt domoun ankor plis, si la misèr, tousala domoun i koné pi koman zwind lé dé bou, si pou donn travay domoun, bann jèn i atann, zordi jèn diplomé i mank pan nou é anplis banna i sava rod déor, si nout l’agrikiltir, si kan, zistoman an so moman sé la koup, é banna i koné pa si kan sar pas lo kap 2017, si nout planèt lé ménasé, lo réshofman klimatik, si la kaz, konbyin i mank a nou, si nout l’anvironman, l’aménazman ékilibré é dirab nout téritwar, si l’otonomi énerzétic, sa in n’afèr i ral a mwin, si la sékirité alimantèr, nana z’afèr pou fé. Shakinn i dwa pran son par.

Ni di pa matant ni gingn fé tout tousèl, ni di nou na propozisyon, anon diskité, mèt tousala si la tab é pi ni wa. Zot i konpran, nou na pwin lo tan pou perd. Mé non matant, mwin la pa gnor a ou la somèn dérnyèr, mwin na tro réspèk pou mon famy. Zistoman mi kont bonpé si ou osi é si ou vé. Po nou gingn ansanm, avèk.

San rankinn matant é fé konpliman banna po nou.

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année

La pès kabo

5 juillet, par Christian Fontaine

Kan i ariv Novanm-Désanm-Zanvié, domoun i réziste pi ek la salèr. Zène-zan i mars dann somin, zène-fi i roul an dékolté ; sétaki i rod in manir po (…)


+ Lus