Antansion lo révizionism dan l’istoir

13 février 2013, par Justin

Matante Zélida la ékrir Justin :
Mon shèr nové, mon spès salté,
Zordi, mi anparl madam Desbassyns. Pou kosa mi anparl d’èl ? Pars dopi lontan, in bonpé d’moun i manti dsi lo vré figuir so madam-la. I di èl sé la méshansté an pèrsone. I di èl té i anfèrm bann z’ésklav dan son bann prizon, épi té i fé ansome azot avèk lo kou... Mi sort lir, in moun la fé in liv dsi èl pou asplik kisa lété lo vré madam Desbassyns. Zordi, in l’istorien, donk pa ninport ki, i sort fé in liv pou di kisa lété lo vré madam Desbassyns. Moin la pa lir son liv, mé d’apré sak li la di dan in zournal, sanm pou moin té in bone fam. Mé sak li di lé pli inportan ankor : pou li, na poin arien pou roprosh aèl, pars lété normal viv konm sa dann tan d’avan. Lo l’érèr pou li, sé k’in pé i rogard la réalité lontan avèk lo zié d’zordi. Tok ! Pran sa pou toi !

Justin la fé pou répons :
Mon vié matant k’i koz touzour la boush rouvèr,
Ou i pé dir amoin in pé, siouplé, si out l’istorien-la sré pa in pé révizionis ? Moin na konm l’inprésion... Pou kosa mi di sa ? Pars ni koné bien, avèk la loi Taubira, l’ésklavaj épi la trèt bann z’ésklav lé konsidéré konm krime kont l’imanité. Astèr, si i di lété normal an avoir z’ésklav, lété normal aplik lo kod noir, lété normal fé tout kalité sévis kont bann z’ésklav épi bann moun déporté, i pé pi parl krime kont l’imanité. Poitan, pou la loi Taubira, lé shoz lé konm moin la di an-o la, é moin la pa tandi dir désèrtin i vé réviz la loi. Donk, si in moun i ékri dé shoz konm ou la di matant, moin sré tanté d’dir ké moun-la i réspèk pa la loi. An plis ké sa, moin na konm l’inprésion, si in moun i konsidèr l’ésklavaj épi la trèt konm kékshoz normal, mi diré ké pèrsone-la noré konm in mové l’intansion rovizit nout l’istoir épi réviz ali. Tok ! Pran sa pou ou !

Justin


Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année


+ Lus