
Assemblée générale de la section PCR de Sainte Suzanne
2 juillet, parC’est dans une ambiance chaleureuse avec un état d’esprit fraternel que les délégués de la Section PCR de Sainte-Suzanne se sont réunis en (…)
19 zwin 2019, sanm
Poisson-la sa lé zoli vèye pa koman. Son nazoir i termine an point é lo bann point lé anpoizoné. In pé i apèl ali poisson-lion mé La Rényon sa i apèl poisson navir, défoi i apèl ali l’armé-poisson l’armé - galman pars par li mèm li sé in fortérèss. Sa in poisson l’oséan indien. Mé kouk li sava fé dann la mèr méditérané ?
L’ané 2015 i paré bann zinzényèr la rofé lo profil kanal dé Suèz é sa la sifi pou li anvayi la méditérané. Arzout èk sa lo réshofman klimatik épi zot va konprann koman la mèr méditérané lé anpoizoné avèk li. Poitan, isi La Rényon, li anpoizone pa la mèr, ni son bann zabitan, pars d’apré sak i di isi néna son prédatèr i limite son miltiplikasyon mé la-ba dann la méditérané, li na poin son zènmi natirèl é li dévlop, li dévlop, li miltipily, li miltiply san ké néna sak i fo pou limite ali.
L’èrla, kite ali fé déga ! Avèk son zépine li afayi bann poisson, bann krévète épi in pé tout sak i apèl la faune la mèr. Kan zot lé fine afayi, li manz é an kantité siouplé. Manyèr k’i sava lé sir li sava tyé la moityé bann zanimo néna dann la mèr méditérané. Si tèlman otour lil de Chypre, néna poisson larmé plizanplis é l’érop i anvoye bann plonjèr avèk fizy soumarine pou tyé azot.-an mèm tan k’i fé zétide dann laboratoir.
An mèm tan i aprann demoun manz ali kisoi dann réstoran, kisoi dann bann lindistri transformasyon, é bann zotorité i pans zot va nyabou limite in pé so nouvo léspès anvayisant. Pars, bann savan i komans an avoir la krintiv poissonlarmé-la i tyé ziska la moityé bann zéspès la faune.. Moin pèrsonèl man mi fé konfyans bann shèrchèr pou sèye in pé tout manyèr pou limite lo l’anvayisèr.
Mi pans bann savan va nyabou fé sa. An atandan in bonpé profésyonèl, bann péshèr, épi bann zindistriyèl, ziska bann konsomatèr néna la frous zot vi. Mé la frous sa pou in zour é firamézir l’om va trouv lo moiyin pou vanzé.
C’est dans une ambiance chaleureuse avec un état d’esprit fraternel que les délégués de la Section PCR de Sainte-Suzanne se sont réunis en (…)
Nou la di lotro-zour : Tikarl-la in marmay la teknik, Tikok : in marmay lé plis poèt-poèt ! Sa lé bon, mé soman, l’inn konm lot i pé fé gingn aou (…)
Mézami fitintan lo mo « dékonèr » lété konm i di in galissism pars li té pliss in mo la lang franssèz popilèr la rante an missouk dan la lang (…)
Les 132 régions européennes de la coalition "EUregions4cohesion" rencontrent les vice-présidents exécutifs de la Commission Européenne, Raffaele (…)
C’est avec stupéfaction et colère que nous découvrons la volonté du gouvernement de faire des économies sur la prise en charge des affections de (…)
Le 16 juin 2025, le Tribunal administratif de Paris a suspendu en référé l’arrêté du 26 février 2025 ordonnant le blocage de 17 sites (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Dans les départements d’outre-mer, près d’une femme sur deux qui devient mère ne vit pas en couple, configuration familiale bien plus fréquente (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)
Dan noute kiltir popilèr néna bonpé kozman pou dir sa la éspass dann tan lontan… Mi koné pa pou koué, mé mwin néna dan l’idé k’ni viv in pé an (…)
La dette française atteint 114% du PIB au premier trimestre, soit près de 48.800 euros par Français. De fait, des crédits initialement prévus « ne (…)