Canne à sucre à La Réunion : il est temps de tout revoir
21 septembre, parSortir du système néocolonial de simple fournisseur des profits d’une société exogène
30 séptanm 2020, sanm

Mézami, konm moin, zot la romarké dann télé, mèm dann radyo, i anparl bonpé zistoir manzé. Mi pans sé in bone afèr, pars la kuizine sé kékshoz k’i maye bonpé avèk la kiltir in pèp. Alon pa di sé la kiltir èl-mèm, mé proférableman, alon di sé in pan nout kiltir popilèr… Kosa zot i vé, l’om lé konmsa, li yèm manzé, li yèm ranpli son boujaron, avèk sak lé bon. Moin la fine dir azot kosa in zoinalyé mon papa téi di kan désèrtin té i kass ali ti boi dsi son gou pou l’manzé. Li téi di : « Lo ropo avèk la bone nouritir la zamé tyé son om ! »
Par l’fète, pou kosa demoun i yèm manzé konmsa ziska fèr d’tor zot tit santé tazantan ? Na in moun la di amoin, l’imanité pandan lontan la soufèr la fain . zordi ankor néna dé landroi demoun la fain é par santène de mil pèrsone. Mé landroi lo moun i soufèr pa la fain, zot na tandans tro manzé par raport sak zot i dépans pou zot mouvman, zot travaye, zot éspor.
Lo bann médya. Ebin zot i kale azot dsi laktyalité d’lo moun. Manzé i inérèss aou ébin nou va done aou rosète an kantité. Mi pans mèm avèk l’internet épi la télé, épi la radyo, ninport a ki i pé aprann fé la kuizine. Mé antansyon ! an parmi bann moun néna konm biznès fé la kuizine médya, néna bann rovizitèr. Zot i sava dann tout landroi dsi la tèr épi zot i rovizite. Ro vizité ? Oui, sa i vé dir zot i pran in rosète dann in landroi, zot i aplik sa azot fason-si i fo mèm zot i mète sa dsi la kart zot réstoran - épi oila.
Mézami, La Rényon, nou néna la shans par la varyété nout popilasyon avoir in bon kuizine épi in kuizine varyé. Mé oila, nou lé mal protézé : nout bann rougaye na poin mark dépozé, nout bann kari-in pé i apèl kury-lé pa protézé non pli, nout brède souvan dé foi lé galvodé. Ni manyé zépis, dakor, mé pa tout ansanm kan mèm la di. Mi pans bann profésyonèl i fo zot i komans tir signal d’alarm. Inn, pou in manzé d’kalité é la partou é an tou tan lo manzé lé d’kalité. Dé, pou in kodifikasyon nout bann pla. Troi pou anpèsh in pé fé ninport de koi.
M’a dir aot in n’afèr : si i kontinyé konmsa, talèr nout rogaye sosis sar koni dann mond antyé. In bon n’afèr mé kèl sosis, kèl rogaye ! Kari la mélanz, kari rovizité. Mi sort lir in gran kizinyé la fé in rogaye sosis avèk shovrète. La mi di non ! Réspé pou nout rogaye sosis ! Réspé pou nout kuizine ! Réspé pou nout kiltir !
Sortir du système néocolonial de simple fournisseur des profits d’une société exogène
Toute bann léktèr zoinal Témoignages lé sirman o kouran dsi litilité roplante bann pyé d’boi pou anpesh lo dérègloman klimatik. Sé in problèm gaz (…)
In kozman pou la rout
Le Président américain recevra bien son homologue chinois, le 24 septembre 2026, comme il l’avait exprimé, lors de sa visite en Chine, en mai (…)
La limite de +1,5 degré risque d’être dépassée
Rapport de la CRC sur le SDIS de La Réunion
Impact de la crise climatique mondiale dans notre pays
Projet de désindexation des pensions sur l’inflation
Forte houle : l’océan rappelle les limites du béton
2016-2026 : 10e anniversaire de la disparition de Paul Vergès.
Le monde a changé, et La Réunion ?
Le monde a changé, et La Réunion ?