Antansyonn ! Réspé pou nout rogaye sosis ! Réspé pou nout kuizine !

30 séptanm 2020, sanm Justin

Mézami, konm moin, zot la romarké dann télé, mèm dann radyo, i anparl bonpé zistoir manzé. Mi pans sé in bone afèr, pars la kuizine sé kékshoz k’i maye bonpé avèk la kiltir in pèp. Alon pa di sé la kiltir èl-mèm, mé proférableman, alon di sé in pan nout kiltir popilèr… Kosa zot i vé, l’om lé konmsa, li yèm manzé, li yèm ranpli son boujaron, avèk sak lé bon. Moin la fine dir azot kosa in zoinalyé mon papa téi di kan désèrtin té i kass ali ti boi dsi son gou pou l’manzé. Li téi di : « Lo ropo avèk la bone nouritir la zamé tyé son om ! »

Par l’fète, pou kosa demoun i yèm manzé konmsa ziska fèr d’tor zot tit santé tazantan ? Na in moun la di amoin, l’imanité pandan lontan la soufèr la fain . zordi ankor néna dé landroi demoun la fain é par santène de mil pèrsone. Mé landroi lo moun i soufèr pa la fain, zot na tandans tro manzé par raport sak zot i dépans pou zot mouvman, zot travaye, zot éspor.

Lo bann médya. Ebin zot i kale azot dsi laktyalité d’lo moun. Manzé i inérèss aou ébin nou va done aou rosète an kantité. Mi pans mèm avèk l’internet épi la télé, épi la radyo, ninport a ki i pé aprann fé la kuizine. Mé antansyon ! an parmi bann moun néna konm biznès fé la kuizine médya, néna bann rovizitèr. Zot i sava dann tout landroi dsi la tèr épi zot i rovizite. Ro vizité ? Oui, sa i vé dir zot i pran in rosète dann in landroi, zot i aplik sa azot fason-si i fo mèm zot i mète sa dsi la kart zot réstoran - épi oila.

Mézami, La Rényon, nou néna la shans par la varyété nout popilasyon avoir in bon kuizine épi in kuizine varyé. Mé oila, nou lé mal protézé : nout bann rougaye na poin mark dépozé, nout bann kari-in pé i apèl kury-lé pa protézé non pli, nout brède souvan dé foi lé galvodé. Ni manyé zépis, dakor, mé pa tout ansanm kan mèm la di. Mi pans bann profésyonèl i fo zot i komans tir signal d’alarm. Inn, pou in manzé d’kalité é la partou é an tou tan lo manzé lé d’kalité. Dé, pou in kodifikasyon nout bann pla. Troi pou anpèsh in pé fé ninport de koi.

M’a dir aot in n’afèr : si i kontinyé konmsa, talèr nout rogaye sosis sar koni dann mond antyé. In bon n’afèr mé kèl sosis, kèl rogaye ! Kari la mélanz, kari rovizité. Mi sort lir in gran kizinyé la fé in rogaye sosis avèk shovrète. La mi di non ! Réspé pou nout rogaye sosis ! Réspé pou nout kuizine ! Réspé pou nout kiltir !

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus