Antouléka, san lé zarm k’i fo pou défande in patriotism ékonoik.

Mi oi kapitalislm rényoné bien faye, bien shétif,

15 octobre 2022, par Justin

Mézami, mi panss zot i koné sak i apèl lakimilassyon lo kapital. Sa sé in n’afèr k’i fé par lésploitassion bande travayèr, in katégori lé kapab transform in produi dann in n’ote , fé rogoumante son valèr an tan ké marshandiz a kondission k’i pèye son fors travaye.

Finalman bande travayèr zot toussèl lé kapab mète la plu-value avèk bande produi Anfin dann sistème kapitalist sa i fé toulézour , toute lé nuite, an distans si tèlman ké ni aprande tèl kapitalist, li toussèl, i brass pliss larzan k’in péi moiyin.

Ni sava pa anparl de sa, mé ni pé anparl bande kapitalist rényoné .Noute toute téi koné zot nom, noute toute téi koné koman banna téi brass larzan épi téi ésploite bande travayèr. Nou téi apèl sa bande blan, sansa bande gro.

Zot l’avé lo pouvoir ékonomik, pouvoir larzan, épi mèm lo pouvoir politik.Ziskatan ké bande kapitalist La Rényon – bourzoizi rényonèz-la désside alé fé fortine in n’ot koté mé la pèrde dé plime ofiramézir. Si tèlman ké kan in lantropriz lé an difikilté, i baz pi dsu kapitalist rényoné pou romète bande lantropriz a flo mé i baz dsu bande kapitalist déor..

Mi antande dir Air austral sar sové par lo kapitalism lokal épi bande pouvoir piblik mé pétète in zour, lo gro manzan lo pti, gouvèrnman franssé édan,nou nora pétète in sirpriz, mé alon pa fé shante poul san k’zot i ponde pou linstan.. Mé la pa toussa : na poin lontan score la débarass lo planshé é carrefour épi Leclerc la pran lo méyèr par d’lo gato. Nou la vi bande nouvo magazin bande carrefour markét épi run markète..Mé sète-la néna zordi lo plon dann zèl é li lé ziss bon pou abandone la parti.

Mé kissa i sava roprann son plass, in paké magazin, in kantité travayèr k’i aprann sa toudinkou san gingn oir klèr dsu zot l’avnir... In foi ankor i apèl o sokour bande kapitalist La Rényon, mé so kou issi, i diré banna i vé pa tro bouzé, Sak i bouz sé in lantropriz morisienne bien instalé La Rényon, Maurice, Madégaskar, l’Afrique do l’est. In konsortium i anploiye déza 24000 pèrsone, in rokin si ni vé done ali lo nom in poisson. Alon paf é la bou avan la plui, alon oir sinploman, pars lo gro i manze lo pti. sa ni koné. Pétète in pli gro va manz ali son tour. Do boute guète, nou va bien oir.

An atandan kan mi rogarde kapitalism rényoné mi oi ali bien amégri, bien faye é avèk in mank rossor romarkab.

A bon ékoutèr, salu.


Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année


+ Lus