Aou, la klé, laddan

12 mars 2016, sanm Justin

Néna i di “Shak shoz son lèr“. Minm si zordi, ni trouv pa nout kont, dopi nou la atann lèr. Zordi nou néna in réktèr réyoné, sanm pou mwin li la pa gingn inn ti bonbon shayinn ousinonsa in bonbon myé pou manzé plito anon di travay la rouvèr pou li. Konm touzour, i pé an awar inn-dé mal-o-ki mé la mazorité d’moun i trouv ké sé kétshoz de bon vik sanm pou mwin la pa nonm a li solman parské li lé réyoné, la nonm a li parské li néna pou réponn.

Poukoué mi di travay la rouvèr pou li ? Nout tout i koné léta nout lékol, dopi ti lékol minm ziska linivérsité. Pou lo ti lékol, néna la késtyon pou pran an kont la lang rézyonal, pou nou la lang kréol, kansréti pou sak na bozwin. Aprésa néna lo kalandrié éskolèr pou rovwar èk nout dékalaz par rapor déor. Nout linivérsité, la lé pa bon minm, lé vré kan ni di sa désertin i mat, nou lé pou aryin, lo klasman nasyonal i mèt a nou dann fon la klass.

Ek sa ankor, nou néna in to lilétrism aproshan lé 120000. Lé vré pou an awar in bon linstriksyon, sanm pou mwin i fo tyinbo kont la la lang matérnèl, konm baz déza, konm soubasman é firamézir goumant la doz. Mé pou sa i fo a nou lamontrèr èk lamontrèz kanifié anndan la. Mwin la antann lo promié kozé lo réktèr, li bat pa d’si son léstoma, mé sanm pou mwin, pou rovwar tousala, a li la klé anndan la !

Langue créole à l’écolePadport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?

Bann modékri andann forom

  • " A li la klé anndan la !" mwin lé dakor avek out zanalyz, mé mi di osi i fo ké bann lamontrèr ek lamontrez lé sansib à nout kontex kiltirel, sosyal, ékonomik...pou romèt l’ékol dsi lo shomin d’la réisyte pou tout’ zélév !
    kan nou koné oussa nou sort lé pli fassil konét oussanoussava ; é pou akompaiy lé zot osi


Témoignages - 80e année


+ Lus