Crise de l’eau à La Réunion : les réserves agricoles arrivent à sec
25 septembre, parLe Tampon : les retenues de Piton Sahales et des Herbes Blanches (plus de 600000 mètres cubes) sont vides
27 novanm 2012, sanm

Na in bon koup de tan, moin la parti marshé forin dann Chodron. In madam té i vann bann pti pyé tizane, z’épis, épi d’ot z’afèr ankor. El la propoz amoin in pti plant fay-fay, moin té i koné mèm pa kosa lété. El la di amoin, sa i apèl stévia. Stévia ? Oui, in pti plant i adousi bien bann boison, i pé mèt dann konfitir. Arzout èk sa, lé bien bon pou bann moun na diabèt épi i rod pèrd lo poi. Moin la di aèl, lé konm l’aspartame daoir ? El la réponn amoin, lé pliské méyèr ké sa. Moin té vni pou prann in pyé pèrsiy, donk moin la pran mon pyé pèrsiy. Tan k’a lo stévia, moin la rogard sa an foutan.
Solman moin la komans gard-gard in pé kosa i lé lo stévia. Sirtou ké in kamarad la di amoin konm sa, na in pé i vé pas kal nout kann, épi ranplas ali par tout sort kalité produi. I apèl sa bann sik an ranplasman. Moin la fini par artrouv ali, épi moin la komans rogard ali an réspé. Dan mon kèr, moin té i di : « Aou stévia, ou mèm i vé élimine nout kann. In n’afèr nou la grandi ansanm : kann tamarin, kann bonbon, kann ra gro pans, kann noir, kann blé, kann tout kalité… Lé vré, ti-ash i koup gro boi, mé kant mèm ! ».
Figuir azot, moin la lir dann in zournal Moris, in l’asosiasion indien i apèl Anoorada Pooram la désid èd bann ti plantèr an ankourajan la plantasion bann plant pou tizane é li la niabou bien èd banna pars li la ashté bann fèy épi bann plan, konm sa i èd bann pti plantèr vanj kont la mizèr. Sa lé bien bon, mé ala ké lo l’asosiasion i vé alé pli loin : fé plant in gran kantité stévia pou ranplas nout bon sik kann dann gato, dann boison, dann yaout, dann kafé... I di mèm dann zournal, na in bonpé plantèr lé dakor pou arash kann épi plant stévia.
Mi koné pa la suit, mé sa i éspas l’il Moris, pa loin La Rénion, é soré bon ké nou osi ni komans réfléshi dsi in n’afèr konm sa.
NB : Pou sak lé intérésé, zot i pé alé dsi l’intèrnèt. Zot i pèrd ar pa zot tan.
Justin
Le Tampon : les retenues de Piton Sahales et des Herbes Blanches (plus de 600000 mètres cubes) sont vides
Yèr matin mwin té apré rogarde nouvèl dsi antenne é l’avé in linvité téi parl dsi la farine maniok. Lo ga téi parl in kopérativ maniok dann sid (…)
In kozman pou la rout
Le secrétaire général du Parti communiste chinois invité par le président des Etats-Unis
Que doivent les anciennes puissances coloniales aux populations des pays et sociétés qu’elles ont dominés ?
Trafic entre janvier et août 2026
Impact de la crise climatique mondiale dans notre pays
Projet de désindexation des pensions sur l’inflation
Forte houle : l’océan rappelle les limites du béton
2016-2026 : 10e anniversaire de la disparition de Paul Vergès.
Le monde a changé, et La Réunion ?
Le monde a changé, et La Réunion ?