Face à la menace d’une crise globale à La Réunion, le silence inquiétant des élus réunionnais
28 juillet, parImpact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
pou rodir é pou rofèr.
7 juin 2023, par

Mézami mi sorte lir dann zoinal Témoignages zordi, sète ané ni fète lo 360eme ané dopi lo komansman noute pèpléman. Dopi lo tan nou la sorte zéro abitan ziska zordi ni marsh dsu lo milion demoune. Mi oi la komine Sint-Sizane la désside fé in fète samdimansh, 10-11 zyin, pou anparl lo lévènman mwin la mark an-o la. Mwin lé pou k’i fète sa, mé mi gnor pa listoir noute pèpléman la pa in flèv-trankil é final de konte noute toute i koné bien sa zordi.
Ni koné lo tan la trète é ni koné lo tan lésklavaz é ni koné inn é l’ote la dir lontan é finalman la loi Taubira la fini par désside sa sé krime kont l’imanité. Ni koné lo tan l’angajman é tan-la la dir ankor in kantité d’zané : si l’angajman bande z’indien la fini l’ané 1881, d’ote form l’angajman la kontinyé ziska la vèye la guèr 1939-1945. Nou la konète la loi 19 mars 1946, é toute probème nou la konète pou fé rante sa an aplikassion. Ni koné la réjyonalizassion épi ni san konm toulmoune néna késhoz k’i manke pou pèrmète anou rante dann dévlopaman noute fors prodiktiv- ni apèl sa lo néokolonyalism é sa i andikape anou for.
Si ni rotien dé shoz bien ké nou la fé ansanb dabor mi diré néna la lang nou la fé-la lang kréol rényonèz é sa sé in mèrvéyé média pou fé marsh épi sirkile noute kiltir.. Ni pé dir ankor nou la dévlope in sivilizassion é nou na poin pou an avoir onte, a partir d’moune téi sorte in pé partou é par vag dopi lo komansman mèm, é i kontinyé ankor zordi. Ni pé parl ankor noute viv ansanb mé mwin lé in pé rétissan kan i anparl sa. Pou kossa ? Pars lé vré issi la Rényon demoune i antan plito bien. Ni réspèke la rolijyon toulmoune. Ni pé dir lo rassism demoune la fine bien passé épi la fine pèrde son l’agréssivité. Lo viv ansanb sé inpé noute mark fabrik lé vré, mé néna ankor tro pou fèr.
Tro d’mizèr, tro d ‘zinégalité, tro bande léssé pour konte dann noute sossyété, tro d’zalouzi par raporte bande zinégalité é lo bande drame nou la konu : sète bande zanfan la Creuse, sète la mizèr lé ankor for zordi é lo santiman néna in manke konsidérassion pou in bone parti demoune. Ni pouré ankor anparl la soufranss bonpé fanm, bonpé zanfan-vyolanss intra familial !. Mi arète la pou l’instan mé néna a dir, néna a fèr-a rodir épi a rofèr.
A bon antandèr, salu !
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Mézami fitintan, kan nou la romark la départmantalizassion téi pé pa done anou la Rényon ké nou téi vé, mi rapèl bien nou lété nonbré pou diskite (…)
In kozman pou la rout
L’agenda 2030 à La Réunion : le bilan interdit (2/5)
Nouvelles orientations budgétaires de l’Union européenne
Accélération de la crise du système néocolonial
Archéologie : Un campement d’invaincus découvert
Washington grand bénéficiaire d’une éventuelle dissolution de l’Union européenne
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
315 emplois supplémentaires en trois mois
Versement du reliquat de l’aide à la production de canne à sucre pour la campagne 2025-2026
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)