Aprésa toute sar doss, i antand ar pi in moush volé !

6 octob 2023, sanm Justin

Prézidan la désside ranfors la zandarmri, la la di i sava mète dé san trante uit brigade la zandarmri an pliss in pé partou, é bann péi l’outre-mèr sar pa obliyé. Nora 22 brigade an pliss kan va trape l’an 2027 ; zot i konpran i sava pa fé sa zour pou landmin i fo lo tan kant mèm !

Lo prézidan la ésplike bann zandarm zot va gingn alé l’androi zot i gingn pa zordi pars la poin lo moiyin é zot va okipe bann kalité délinkanss zordi i okipe pa é anparmi la di lo bann vyolanss dann la famiye. Mwin k’i kroiyé té i okipe sa an promyé épi an irzanss sa i étonne amwin in pé. Toute fasson mi pé panss sak mi vé, lo bann moune dsu la otèr lé pa la èk mwin zot.

Sé o pyé d’lo mir k’i oi lo masson é shak shoz an son tan, in zour va é lo bilan !

Mé par l’fète néna in n’afèr lé possib fé lo bilan, sé le lopérassyon Wombushu. Pars i fo pa ni obliye lopérassion-la lété fé pou fé rokil sèryèzman la kriminalité. Zordi li lé pa fini, mé li pass par in faz diféran. Antouléka, kan mi ékoute télé Mayotte mwin néna konm linpréssion lé parèye konm avan si la pa pli pir : touzour bann route baré, touzour bann zatak avèk gran kouto. Demoune i s’anplègn zot la pèr koméla dann zot kartyé konm demoune Sin-Benoi i s’anplègn zot la pèr marsh dann shomin é zot lé kontan nora biento in brigade zandarm dann zot kartyé.

La késtyon étan : lo l’insékirité lé réèl, sansa sé l’moune k’i rossan sa, donk in l’insékirité rossanti é d’apré zot lé shoz v’aranzé l’ané 2027… A oir pars problèm sossyété sa i règ pa konmsa ! Par lo nonb san aborde bande problèm de fon. Donk i pé guéri la maladi san fé in vré diagnostik. Par in kou d’azar ? Konm mwin la antann dann télé par lo kantitatif é pa par lo kalitatif. Noute monde lé tro rassyonaliss pou nou panss in n’afèr konmsa. Par la répréssion é pa par la prévanssion.

Si i ékoute vréman lo moune, ni apèrssoi i bonpé i rézone parkomandman : i fo réprime, réprime, réprimé. I antan pa i vo myé prévnir ké guérir sé pou sa mi panss sèryèzman La frans la lé pa kapab fé rokil la délinkanss. An touléka sak i di zot va fé rokil la délinkanss zot lé mal armé pou gingn fé in n’afèr konmsa.

A bon antandèr salu !

Justin

NB ni parl pa la délinkanss an ko ; blan pars bann moune i fé bann loi épi lé o komanman zot lé pli kapab konprann délinkanss-la, mé lé pa di zot i vé fé rokil sa. Sé sak mi panss antouléka !

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus