À Saint-Denis, la solidarité face à une misère qui s’aggrave 80 ans après la fin du statut colonial
3 août, parDistribution de repas et de vêtements à des pauvres de Saint-Denis
26 janvier 2019, par

Matant Zélida la ékrir Justin :
Mon shèr nové, mon spès salté, rouj-de-fon dovan l’étèrnité , moin lé a d’mandé kan mi antan bann rouj-de-fon apré kozé, parèye kan mi antann d’ot moun d’ot parti apré kozé galman, si in pé i tronp pa dsi l’éstati La Rényon.Souvan dé foi, mi antann in pé apré rézone konmsi La Rényon lété in péi indépandan, sansa otonome . Fason zot i koz i diré nou sé pa in bout La frans é nout l’intéré in bout l’intéré La Frans.Néna mèm in pé i domann k’iprotèz La Rényon kont z’intéré bann péi l’oséan indien. Révèye in pé siouplé ! Révé i ansèrv de riyin sa !Pèz dsi nout né, dolé i sort ankor dodan.Tok ! Pran sa pou ou !
Justin la fé pou répons :
Mon vyé matant k’i koz toultan la boush rouvèr, vi koné,moin lé a d’mandé si in pé i rofiz pa sinploman ni grandi, si i rofiz pa ni trap in pé nout mazorité .Si i parl dévlopman pou La Rényon, i di sinploman : Pou kosa La Rényon va dévlopé, vi ké La frans lé déza dévlopé par li mèm-é konm i di, nou sé in bout La frans –parl pi pou sak i pans nout zintéré sé in bout l’intéré La frans..
Kan ni pans nout domin, avèk dann nout réjyon l’oséan indien,in gran péi konm Madégaskar avèk san tardé sinkant milyonn moun, é san milyon kan nou va tak lo vinn-dézyèm syèk.. avèk La Répiblik Moris néna in gran léspas maritime… avèk d’ot péi néna in léspass dvlopman éstraodinèr in pé lé riskab réponn anou zot i oi pa kosa i pé fé pèr anou avèk La Frans par kote, kosa ni éspèr gingné pti konm ni lé si na poin lo ranfor La frans.
Poitan, a bien kalkilé shakinn kisoi in péi, ki soi in réjyon , kisoi ankorin téritoir néna l’intéré pou dévlop in maksimom.Pou moin sa lé konm in kékshoz évidan , lé domaz pou d’ot sa la pa konm mi pans Konplèks kolonyal ?Konplèks kont kominis ? Léspri d’mépri par raport bann péi lété in bann koloni dann tan ?Pou bann pèp normal, oplis zot i grandi , oplis zot i forsi, oplis sa lé bon pou zot.Pou nou, i diré sé plito lo kontrèr pou in bonpé épa rarienk pou d’moun déor pars moun d’isi i rodi anou so bann fab-la.
Akoz ni révèye pa in pé ?Arète dormi, l’èr l’arivé i fo lévé !
Justin
Distribution de repas et de vêtements à des pauvres de Saint-Denis
In kozman pou la rout
Les taux d’intérêt français dépassent 4 % : moins d’argent de la France pour La Réunion
Parc éolien Ummbila Emoyeni en Afrique du Sud
Produire de l’électricité grâce à la rencontre de l’eau douce et de l’eau de mer
Appel des Amis des marins
Na pwin lontan mi oi dann télé, in lanjin apré boulvèrs in kour lékol. Mi domann amwin pou kossa io fé sa, sirtou kan ou la bétone la kour-la na (…)
Mézami so matin l’ariv amwin d’ékoute in radio épi toudinkou in sobatkoz la pété. Rant sak i di mourong sé in bon nouritir é sak i di sa lé nil (…)
Alliance entre Paris et Tereos pour exploiter au maximum les planteurs en recourant à l’argent public pour acheter la paix sociale ?
Impact de conflits lointains dans un pays insulaire dépendant de lointaines importations
Derrière les fuites dans les réseaux, des choix politiques
Combattre les causes du chômage de masse