Arien k’an travèrsan dan la ri d’Paris...

20 juin 2011, par Justin

Si konm moin zot i pass Sin-dni, dan la ri d’Paris, par koté solèy i lèv, san koup shomin, arienk an traversan, zot i mank ar pa oir in gayar foto, an koulèr biensir. In l’afish l’EDF la pran dann kartyé Sint’Roz. Lo pli gran fèrm foto-voltaïk la France. Lo pli gran fèrm ? Sa mi koné pa, pars nana touzour kékpar in pli gran fèrm. Mé dizon, sa lé gran pou vréman, vi k’i pèrmète done kouran 23.700 kaz, anpèsh fane dann l’èr 13.000 tone gaz karbonik. Lé valab pars gaz karbonik-la sa lé pa bon ditou pou lo klima, i apèl sa lo gaz i fé l’éfé d’sèr.
Si i azoute èk sa baraz déssi la rivyèr d’lèst, i done kouran plis désan mil mézon. Armète la-dsi bann zéolyène avèk zot zoli tournir. In gran landroi pou vréman, pou l’énèrzi ronouvlab.

Moin té kontan, vi k’moin lé pou sa, san pour san, mé i lèss amoin, konm di lo kont, in gou d’pa z’assé, in zépine dann mon talon, pars na inn-dé vérité mi gingn pa obliyé... Mi gingn pa obli so kantité d’lo i dévèrs koté pti por Sint-Roz, zour konm nuit, par milyé, par milyonn mète kib ; tou lé zour bondyé i done, san k’sa i arète zamé ; Kèl gaspiyaz delo, kèl gaspiyaz tou-kour si ni mazine i sort mète in milyar l’éro dann baskilmann dlo l’èst an pos l’ouèst ; mi ariv pa kroir i pé pa fé arien avèk sa ;
Mi obli pa non pli, si la shoizi l’énèrzi prop pou Sint-Roz, la déside pran lénèrzi sal pou La Posésyon, kont la volonté lo bann z’élu. In santral i marsh avèk lo fioul, pou alourdi ankor nout dépans pétrol, pou arpous nout l’otonomi énèrzétik, é pou fane dann l’èr sépa konbien tone gaz karbonik. In l’imaz bien gayar, mé in vérité la pa gayar ditou, in zoli rob, mé in dossou farfouyé, konm shanté Mardi gra i di... Parl pi lo kou kalpyé EDF i sèy mète La Rényon pou l’énèrzi la mèr, sansa ankor la ménas oir in zour in guiguine santral nikléèr dann nout péi, si tèlman in pé d’moun i déside lé gazé.

Noré ankor bonpé z’afèr pou di é mi souète shakinn rantre nou i kalkil an passan dovan l’EDF, Sin-dni, dan la ri d’Paris, san koup shemin, arienk an travèrsan.

NB : An parlann l’EDF, la pa di anou si lo gran kab l’apré déroulé dépi La Posésyon ziska Sin-dni, dann fon la mèr, pou amène léstrésité, va fé d’bien nout bio-divèrsité marine. Sansa si in pé i s’anfoutsa.

Justin


Signaler un contenu

Un message, un commentaire ?


Témoignages - 80e année


+ Lus