21 févriyé : zourné internassyonal la lang matèrnèl

20 févrié 2024, sanm Justin

Mézami dopi lané 2000 l’UNESCO la désside fète la langue matèrnèl lo 21 février. Pou mwin sa sé in gran fète sa pars la lang matèrnèl sa i pass la plipar d’tan par la momon é ni pé dir sé dann vante noute momon ké nou la antann kozé pou in promyèr foi dann noute lang matèrnèl.

Sa lé inportan sa, pars la transmission noute lang épi noute kiltir, la transmission bann valèr noute pèp i komanss dopi lo tan nou lé dann vante noute momon é aprésa i kontinyé… sé par lo kouloir noute lang matèrnèl ké ni komanss aparténir noute pèp, ni komanss partaz noute kiltir rantre nou.

A, biensir ! Mi prézante azot in sityassion idilik mé listoir é la vi dann noute péi - konm dann bonpé koloni — i amontre anou la pa noute lang matèrnèl la mète an valèr de tou tan, mé in n’ote lang téi sorte ayèr. Lo kontrèr kan lidéolozi dominante i domann bann momon koz franssé sinploman pou élimine noute lang kréol.

Mézami, mé frèr émé sèr, si noute lang kréol lé vivan konmsa sé ké noute pèp la konète rézisté-myé k’sa, li la konète dévlopé é vnir plizanpli for avèk lo tan.

Astèr si i domann kèl lang mi préfèr, m’a dir azot sé noute lang matèrnèl - noute lang kréol rényoné — pars sé nou k’la fé sa. Lé zot lang ni anprète mé séte-la sé nou k’la fé é sé pou sa sa lé inportan pou nou. Sirtou ké konm i di sé lo promyé marke lo zéni noute pèp rényoné.

A bon antandèr, salu !

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus

L’Europe se réarme

12 mars

L’Union européenne doit augmenter significativement ses dépenses d’armement, a affirmé mardi à Strasbourg la présidente de la Commission (…)