
La réforme des soins médicaux et de réadaptation ne passe pas à La Réunion
25 marsLes établissements de soins médicaux et de réadaptation (SMR) de La Réunion ont décidé de se mobiliser, car ils font face à une réduction de 13% (…)
7 août 2024, par
Mézami, mi yèmré ankor zordi parl avèk zot lo zé-zolinpik .Pa pou dir : bravo inn, bravo l’ote, mète ali intèl, apiye ali mounoir… sinploman pou dir si bann zé i fé laba i done amwin dé zidé pou roganiz lo zé dann noute voizinaz avèk noute bann frèr é sèr loséan indien.
Mi sorte rogarde zoinal parlé é mwin la antann kan lo baron de Koubèrtin la fé bann promyé zé ébin l’avé bann zéprèv konm « ral la korde », « konkour la pèsh dan La Seine », « lanss bann flèsh » zé d’pongn épi d’ote na pwin la ronomé bann gran-gran zéprèv néna zordi mé demoune té kontan fé valoir zot kapassité.
L’èr-la mi rapèl in zour in sante aéré la roganiz in konkour bann zé kan nou lété marmaye é toulmoune té kontan… Si zordi mi fé travaye in pé mon tète, mi rapèl kan mwin lété lékol Boi d’Nèf Sin-Dni é kan nou téi vien katéshiss Sinte Klotide toute bann marmaye téi zoué.
Kossa zot téi zoué ?
Mi rapèl bien téi zoué toupi, téi zoué la rou-pa tantine la rou pars sa sé in n’ote afèr !- téi zoué trou avèk morso zassyète kassé, téi aviz zoizo kou d’flèsh, téi monte dsi barik épi téi fé roulé, téi zoué lou kouri, lou kashyète, grinpe dsi pyé d’boi é mwin lé sir mi obliye in ta avèk in paké. Mwin lé sirésèrtin bann marmaye Maurice, Sésèl, Madégaskar téi zoué mèm zé ké nou é d’ote an pliss.
Alor, biensir mwin lé pa lo baron, mé akoz pa roganiz bann tournoi konm sak mwin la di azot.La pa bann éspor, mé sé bann zé i pé zoué alor akoz pa zoué é an zouan akoz pa amélyor lo modèl de baz épi anprète in pé bann modèl de zé dann noute lanvironeman épi mète bann marmaye nout landroi an konkour lé z’inn avèk lé z’ote tèl fasson sa i fé in gayar zafèr é sa i fé okipe anou noute tan bien konm k’i fo.
Alor mézami lo zé-zolinpik avèk son listoir sa i pé done anou bann zidé épi amenn anou a amélyor noute zé é mi di akoz pa ?Akoz pa in zé rézyonal rante nou épi noute bann voizin.akoz pa inn fasson amélyor noute patrimoine zé. La pa pou gingn milyon mé pou fé valoir noute patrimoine épi aranz langtante rantre nou..
Anpliss si ni fé tourn in pé lo bann zé :zordi Madégaskar, dann troizan Maurice, aprésa Sésèl, osinonsa Chagos késtyonn soign lamityé rante nou ? Konmsa ni konpran la vi !
A bon antandèr salu !
Les établissements de soins médicaux et de réadaptation (SMR) de La Réunion ont décidé de se mobiliser, car ils font face à une réduction de 13% (…)
Dalon wi ékri pars wi yèm ékrir.Wi ékri an kréol é wi ékri an franssé. Mi bate la min pou ou kan wi ékri dann franssé pars sa in lang in pèp lé (…)
Mézami dsi la tèr néna in pé i yèm la kantité, d’ote i yèm la kalité. Sak i yèm la kantité i yèm la kantité, mèm défoi i manz konm goulipia. D’ote (…)
Les syndicats de la Fonction publique refusent refuser que les agents publics « soient sacrifiés sous le joug de contraintes budgétaires qui (…)
À la suite d’une réunion impulsée par la Ville de Saint-Denis, qui a réuni le Secrétaire général de la préfecture, le directeur régional de la (…)
La mobilisation continue La réforme des soins médicaux et de réadaptation ne passe pas à La Réunion Oté In lète pou in dalon k’i ansèrv kréol (…)
Retrouvez un extrait du texte d’Elie Hoarau, "L’ère de la responsabilité : La Réunion à l’heure du choix" : Les quatre vieilles colonies La (…)
La loi du 19 mars 1946 érigeant les quatre « vieilles colonies » de Guadeloupe, Guyane, Martinique et La Réunion en départements, adoptée à (…)
Les déclarations de François Bayrou contre toute remise en cause de l’âge de départ à la retraite fixé à 64 ans révèlent une nouvelle fois (…)
À la demande du ministre d’État, ministre des Outre-mer, Manuel Valls, un réexamen approfondi de la situation des communes touchées par le cyclone (…)
Tikok ek Tikarl na poin dé kamarad i antann bien konmsa ! Kisoi la pli i tonm, kisoi solèy i flanm, zot i mars toultan ansanm konm sousout ek la (…)
En réponse à la catastrophe naturelle par le cyclone Garance, qui a durement frappé notre île, Maurice Gironcel, en tant que Maire de (…)