An parlan d’lotonomi alimantèr, nou lé kapab fèr mé ni gingn pa !

17 zwin 2024, sanm Justin

Mézami néna dann la vi La Rényon kékshoz i déprime amwin konm mwin lé sirésèrtin sa i déprime galman bonpé kréol. Sak i fatig amwin konm i fatig bonpé rantre nou sé kan ni kalkil issi La Rényon lé possib fèr in n’afèr mé i gingn pa fèr dann la réalité. Ni kass noute tète pou amontr lé possib fèr kékshoz mé i gingn pa pouss pli loin.

Alon anparl lotosifizanss alimantèr — sansa lotonomi alimantèr : ni di sa lé possib é avèk nou mi panss néna in majorité d’moune i panss konm nou. Mi romark an passan noute parti kominiss épi d’ote parti la marke sa dann zot program, néna bonpé groupman la marke sa galman dann zot lanvi pou Lo péi, é mi san konm in lanvi d’lotonomi alimantèr dann noute popilassion, konm in mouvman apré énète épi grandir.

La tèr i manke anou ? Non va, la tèr i manke pa nou, pars néna par-la kinz mil éktar la tèr zordi sa lé abandoné avèk pèrssone pou mète ali an valèr. Lé z’om i manke anou ? Non lé z’om i manke pa nou pars noute bann péizan lé tré kapab épi tré konpétan souvan zanfan épi pti zanfan plantèr zot l’aprann zénérassion apré zénérassion a tir lo méyèr dann la tèr rényonèz.

Linstrikssion i manke anou ? Non linstriksision i manke pa nou é issi mèm La Rényon ni pé trouv lo moiyin pou an avoir in bon formassion. L’érop i pé finanss sa pou nou konm ni sorte oir dann in kanpagn éléktoral la dir par-la troi moi. In pé va di nou lé tro loin pars zot i panss linportassion mé nou lé pa tro loin ditou. Nou lé issi dann noute loséan indien é nou néna partnèr pou nou travaye ansanm é pou travaye sanm nou.

I mank anou bann tradission agrikol ? Non i manke pa nou bann tradoission agrikol an kontrèr noute tradission lé bien la é la pa bézoin grate tro la sann pou trouv la brèz par dsou… In pé va di ni manz dori mé ni gingn pa produi d’ri, mé sa lé pa vré pars ni gingn plante deri issi la Rényon é plizyèr groupman la fine fé la démonstrassion é pa arienk dopi yèr.

Ni pé ankor azoute néna in gran kantité ravaz ni produi é sa sé d’la bone nouritir pou nou rényoné. Déza mi antan in pé apré di : A ! bon ! wi vé fé manz anou patate, manyok, frouyapin é bann blan va manz la vyann… Mé kissa i nouri noute mémoir avèk lidé épi la kouyonade konmsa ? Ni pé manz la vyann, ni pé manz poisson, ni pé manz ravaz, frui épi léguime é ni pé produi an kantité. Ni pé an avoir in nouritir konplé issi dann noutye péié épi lé zalantour.

Mé alor, akoz ni fé pa ?akoz ni di k’i gingn épi ni gingn pa ? Mi arète la pars mi panss sé toute in sistème k’i fo romète a pla pou la rézon pran lo déssi.

A bon antandèr salu !

Justin

Padport

Signaler un contenu

Inn modékri, inn ti lavi, inn komantèr ?


Témoignages - 80e année


+ Lus