
Assemblée générale de la section PCR de Sainte Suzanne
2 juillet, parC’est dans une ambiance chaleureuse avec un état d’esprit fraternel que les délégués de la Section PCR de Sainte-Suzanne se sont réunis en (…)
22 avril 2024, sanm
Mézami, néna inn-dé zour, dann noute zoinal Témoignages mwin la ékrir opliss i ariv anou zinkonvényan dsi noute fournitir intèryèr dsi noute manzé opliss sa i amontr anou nou la bézoin noute lotosifizanss alimantèr pars sa lé possib é sa lé dann noute lintéré.
Dèrnyé foi nou la anparl zoignon épi nou la vi kan in gran péi konm l’Inde kan li bloke lésportassion sé nou k’lé bien annuiyé. Néna dé-troi moi té in n’afèr d’tomate é dopi kéktan sé lo ri k’l é movèz kalité — la plipar d’tan li kui an sosoi, an koltar é mi yèm pa sa… Si ni rogarde do pré lo problèm tomate, lo problèm zoignon épi lo problème dori, ni apèrssoi nou lé mal baré.
Pou kossa ? Pars bann gran péi koméla zot i oi zot popilassion goumanté, mé lo nivo d’vi le moune lo monté galman é banna la bézoin manzé zot ossi. In légzanpe i vien amwin sé Madagascar : banna i sorte rann azot konte noré 60 million d’moune Madagascar l’ané 2050 (olèrk lo sinkante million prévi) é mèm pliss san vin million d’moune l’ané 2100 (olèrk in prévizion téi porte dsi 100milion d’moune.
Alor kossa i fo ni fé ? Mwin la antann Moutama, in plantèr dann la CGPER apré di i fo mète lo problèm dsi la tab si ni vé manz a noute fain é si ni vé pa lo pli pti kours i suif noute larzan. Astèr alon arète konte dsi noute bann voizin konm dsi La Franss pars i fo pa konte dsi baton tonton pou travèss la rivyèr — in pé i di i fo pa konte dsi bato tonton. Sof mé antouléka, i fo ni konte dsi noute prop fors konm Mao-Tse-dong téi di.
Mézami ni koné koman banna la bate anou atèr avèk linportassion é mi di i fo pouss in kri d’alarm pou La Franss ède anou, pou l’Érope éde anou — konm Kamarade Ary té apré di zordi —, pou nou mèm ède anou pou sirmonte noute bann problèm : ni pé, i fo ni fé, antouléka i fo ni prépar anou pou franshi lo pa la souvrèneté lalimantèr.
A bon antandèr, salu !
Justin
C’est dans une ambiance chaleureuse avec un état d’esprit fraternel que les délégués de la Section PCR de Sainte-Suzanne se sont réunis en (…)
Nou la di lotro-zour : Tikarl-la in marmay la teknik, Tikok : in marmay lé plis poèt-poèt ! Sa lé bon, mé soman, l’inn konm lot i pé fé gingn aou (…)
Mézami fitintan lo mo « dékonèr » lété konm i di in galissism pars li té pliss in mo la lang franssèz popilèr la rante an missouk dan la lang (…)
Les 132 régions européennes de la coalition "EUregions4cohesion" rencontrent les vice-présidents exécutifs de la Commission Européenne, Raffaele (…)
C’est avec stupéfaction et colère que nous découvrons la volonté du gouvernement de faire des économies sur la prise en charge des affections de (…)
Le 16 juin 2025, le Tribunal administratif de Paris a suspendu en référé l’arrêté du 26 février 2025 ordonnant le blocage de 17 sites (…)
Les cours du pétrole ont connu une nette hausse à partir de la deuxième quinzaine du mois de juin, portés par l’extrême tension au Moyen-Orient et (…)
Dans les départements d’outre-mer, près d’une femme sur deux qui devient mère ne vit pas en couple, configuration familiale bien plus fréquente (…)
Mézami, mon bann dalon, mi panss zot i rapèl la mortalité, laba dann Moris, lo gran kiltirèl épi politik Dev Virashwamy ; li lé mor na pwin lontan (…)
La dette française atteint 114% du PIB au premier trimestre, soit près de 48.800 euros par Français. De fait, des crédits initialement prévus « ne (…)
Dan noute kiltir popilèr néna bonpé kozman pou dir sa la éspass dann tan lontan… Mi koné pa pou koué, mé mwin néna dan l’idé k’ni viv in pé an (…)