Le sens des responsabilités
10 juin, parNote de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
15 avril 2024, sanm

Mézami mi sorte lir dann noute zoinal samdi la komine Sin-Dni i sorte fé in léspass dann Chaudron é la batiz sa Léspass la Rène Sarla. Fèr in léspass konm la fé sa lé bien, in landroi in bonpé travayèr la komine i pé rotrouv azot sa lé bien mé la pa in révolission an li-mèm…
Pars néna in révolission sé lo nom la done léspass-la : l’apèl ali léspass la Rène Sarla in Reine Maron dann lo roiyome lintèryèr é sak lé possib zordi lété pa possib néna in bon koupe de tan pars momandoné é pétète ankor zordi néna in bann révizyonist listoir noute péi nora lèv an guèpe pou anpèsh in nominassion konmsa… Mé antanssion banna lé pa mor é zot lé paré pou lévé é to-ou-tar zot va lévé. Axel Gauvin — noute toute i koné ali —, dann in fonnkèr i parl shabouk madam Débassyns bann gro blan la séré pou lo ka lo tan lontan i rovien. Non lésklavaz lé ankor vivan… oté Sarda toué la roul anou, ton zoli kozman roul anou dan la bou… biensir sa té son fonnkèr dsi sarda Garriga ni koné Ziskakan la mète sa an mizik.
La Réne Sarla lété lo madam lo Roi dé Roi Laverdure : mwin la antann dir Roi-la lété i règn dossi lo roiyome lintèryèr. In zour in moune la di amwin marron-la l’avé roganiz toute in sistèm kominikassion modèrn pou l’épok (promyé moityé dizuitryèm syèk) dann lo roiyome lintèryèr. Li lété galman in shèf de guèr an lite konte lo roiyome kolonyal — li lé mor dan la guèr bann maron téi amenn in pé partou pyé-a-pyé dann noute péi dann tan-la. Charlotte Rabesahala i anparl roiyome lintèryèr-la : i fo konprann sé bann maron la fé roiyome-la dann lé o La Rényon pou fé la guèr bann zésklavaziss épi bann kolonyal. Si mi tronp pa déssèrtin lékrivinl’apèl sa « la guèr san t’an »
Wala sak mwin la lir dsi linternet : l’avé in foi in madam éksépssyonèl téi apèl la Réne Sarla. El lété in marone téi sorte Madégaskar, mé èl té né dann lésklavaz solman son léspri lété for épi lété lib avèk in tanpéraman pou tienbo zisko boute. Konm mwin la di èl lété la Rène lo roiyome lintèryèr. Avèk lo roi dé roi Laverdure èl la règn dsi in gran téritoir dopi 1740 Ziska 1752. Léta pa in Rène ordinèr pars lété in rézistante kapab lite partou pou défann la dignité bann zésklav.
Pou sak i di nou la pwin listoir La Rényon é mi panss i fodré zot i réviz zot poinn-vizé pars néna in listoir pou vréman é èl i mérite ni aprann aèl arienk pou nou konprann néna vréman in pèp rényoné, avèk son lidantité épi son konssyanss d’ète rényoné.
A bon antandèr salu !
Justin
Note de la Rédaction au sujet d’une tribune intitulée « Nommer le privilège zorey pour construire l’égalité à La Réunion »
APE entre l’UE et tous les pays voisins incluant les services
Mézam étan marmaye mi rapèl l’avé plin liv la kaz é an parmi l’avé inn dsi bann zoizo, gayar vèye pa koman é dann liv-la ilistré in zoli fasson (…)
In kozman pou la rout
Face à l’onde de choc qui traverse le système judiciaire français et secoue la conscience nationale dans ce pays, l’heure n’est plus aux postures (…)
180 litres d’eau potable par jour par personne : droit dans le mur
Au lieu de reproduire la France, les Réunionnais devraient s’inspirer de Madagascar
Retour sur le séminaire organisé par la Section PCR de Saint-Denis
Conséquence de la crise et de la pénurie de logements sociaux
Condoléances du Parti Communiste Réunionnais
Face aux difficultés de trésorerie à cause des retards de paiement
À la veille de la manifestation organisée par des élus devant la préfecture